Prije 20 godina, krajem 2005., pokrenut je Poslovni.hr – portal koji je brzo postao nezaobilazan izvor poslovnih informacija u Hrvatskoj, a danas je među 15 najčitanijih portala u zemlji. Iza tog projekta stoji i obitelj Andrašić: otac Stjepan, legendarni novinar i glavni urednik Poslovnog dnevnika, sin Slaven koji je vodio portal u počecima, te Vjeran Andrašić, ključni operativac i vizionar digitalnog dijela projekta.
Vjeran Andrašić, danas uspješni poduzetnik na čelu tvrtke pmn.digital specijalizirane za složena tehnološka rješenja, bio je duboko uključen u rođenje portala. Dolazeći iz ere BBS-ova i dial-up modema, on i brat Slaven prepoznali su potencijal interneta u vrijeme kada je penetracija u Hrvatskoj bila tek oko 30%. Portal je startao kao pratnja tiskanom Poslovnom dnevniku, ali je ubrzo postao samostalan fenomen – posebno zahvaljujući forumu koji je okupio živu poslovnu zajednicu, eksplodirao tijekom IPO-a HT-a i postao mjesto gdje su se dijelile ključne informacije (i pod nadzorom HANFA-e).
U razgovoru za Poslovni.hr, Vjeran Andrašić vraća nas u one ‘pionirske dane’: od ručnog copy-pastea tekstova i stiliziranja u tablicama, preko inovativnih oglasnih modela, do vizije da online postane primarni kanal. Danas, s distance od dva desetljeća, dijeli svoje viđenje budućnosti portala – s naglaskom na forum i podizanje financijske pismenosti mladih generacija – te otkriva čime se bavi u novom poglavlju svoje karijere.
Kako je nastala ideja za pokretanje portala Poslovni.hr 2005. godine?
Sada već davne 2004 kada smo ušli u projekt dnevnih poslovnih novina ideja za prateći news portal bila je gotovo prirodna. S obzirom da Slaven i ja dolazimo iz pre-Internet ere i ’80-ih – doba BBS-ova (Bulletin Board Sistema), tadašnjih mjesta razmjene informacija na koje se spajalo dial-up modemima (a ranije i akustičnim spojnicima, en. acoustic coupler) imali smo širu sliku o moći računalnog povezivanja i opće dostupnosti informacija.
Tadašnja penetracija interneta u RH bila je tek oko 30 % i to ne pričamo o brzom širokopojasnom internetu kakav imamo danas. Tih su se godina tek rađali prvi opći, a danas poznati, internetski mediji / news portali.
S obzirom da smo, zbog dnevnih novina, na raspolaganju imali dnevne poslovne vijesti, logičan je slijed bio pokrenuti „nišni“ news portal. Opća percepcija i interes za poslovnim temama bila je ograničena, no pokazatelji sa zapada su govorili da tematski news portali imaju prilično dobru perspektivu.
Koja je bila vaša početna vizija za Poslovni.hr – je li portal od samog starta bio zamišljen kao samostalan medij ili prije svega kao digitalni dodatak tiskanom Poslovnom dnevniku?
Bilo je to doba dok su vladali tiskani mediji i online Poslovni dnevnik je inicijalno bio tek dodatak tiskanom izdanju. Uredništvo i uprava tiskanog medija imali su rezerve zbog kanibalizacije prihoda novina pa su nam dnevno na raspolaganje ustupili ograničeni broj tekstova, ponekad i u skraćenom obliku. No, s vremenom smo dobivali pravo na sve više.
Premda je online bio dodatak tiskanom izdanju, portal je plaćao tekstove, doduše po povlaštenim cijenama. Online se i danas uglavnom financira iz oglasa. Oglasni prihodi su bili odvojeni od tiskanog, no moguće je bilo zakupiti pakete. Tada smo i uveli inovativni model zakupa oglasa po dijeljenom principu. Primjerice, na vrhu naslovnice portala ste mogli zakupiti oglasni prostor. Ako ste bili jedini vaš se oglas prikazivao u 100 % prikaza, a ako je dva oglašivača zakupilo tu oglasnu poziciju u istom terminu tada bi se dijelilo 50:50. Maksimalni broj je bio 5 oglašivača i nerijetko je bila gužva i lista čekanja baš za tu poziciju.
Kakva je bila atmosfera u prostorijama Industrogradnjina nebodera u prvim mjesecima i godinama rada?
Radije bih krenuo od prvog dana. Preseljenje redakcije dnevnih novina vrlo je zahtjevna logistička operacija. Budući da se radi o dnevnoj proizvodnji i u više smjena, potrebno je bilo preseliti radna mjesta, infrastrukturu, komunikacije, opremu, sve gotovo unutar 20 sati i sve je moralo biti na pozicijama, spojeno i da radi. Prilično stresno. Mislim da je ekipa doživjela novi prostor pozitivno. Iz tamnih prostora Vjesnikove zgrade na osmi kat nebodera u Savskoj, s novim namještajem i svježe uređenim interijerom, cijeli je prostor nekako odisao vedrinom.
Tko je sve bio uključen u osnivački tim portala i kako ste organizirali podjelu uloga između tiskane redakcije i web ekipe?
Tekstove su u početku ručno prenosili grafičari i grafički urednik. Doslovno su ručno copy/paste-ali tekstove iz grafičkih aplikacija na portal, kroz vrlo rudimentarno sučelje. Gledajući iz današnje perspektive, pričamo o primitivnim alatima gdje je u procesu iskakala masa tehničkih i frustrirajućih problema. To je bilo doba prije širokog prihvaćanja CSS-a, tako da se stiliziranje portala radilo u tablicama. Portali su tada, generalno, izgledali prilično sirovo. No, cilj je postignut i poslovna informacija je bila online javno dostupna.
Kako je točno izgledao proces pripreme i službenog pokretanja portala, i period nakon – koji su bili ključni koraci i tehnički izazovi?
Novinska redakcija je bila sastavljena od iskusnih uredničkih „vukova“, novinara i mladih nada. Danas su to sve poznata novinarska imena, kolumnisti, istaknuti PR savjetnici. Odlična ekipa, odlične energije, od koje sam puno naučio. Nakon preseljenja je uveden novi redakcijski sustav koji se koristi za pripremu novina, no proces prijenosa tekstova na portal je i dalje bio ručni. Odlučili smo se za redizajn portala i s vanjskim timom (Corvus Info, današnji Corvus Pay) napravili portal koji je imao i zasebne aktualne novosti koje su se pojavljivale prije tiskanog izdanja.
Na jednom predavanju gdje je gostovala šefica razvoja Amazona, rekla je da oni nisu samo trgovina, već mjesto okupljanja zajednice, gdje ta zajednica može davati osvrte na njihove proizvode (tada uglavnom knjige) i gdje se može pokrenuti rasprava o nekom artiklu ili čak i temi. To su naglasili kao njihovi veliku prednost.
Mi smo tada odlučili da želimo biti više od jednosmjernog portala koji plasira vijesti i da želimo okupiti zajednicu. Unutar samog news portala otvorili smo forum koji je bio integriran i s novinarskim tekstovima i kao zasebna sekcija sa zasebnim temama. Ključan trenutak za nas dogodio se s IPO-om HT-a. Dionica HT-a je bila toliko popularna, doslovno su i „kumice na placu“ kupovale inicijalni paket. Ljudi nisu niti znali što kupuju i tražili su informacije na internetu. Kada biste guglali o toj temi mi smo se pojavljivali prvi kao relevantan izvor. Zakupili smo tada i Google oglase što nas je pozicioniralo visoko. Zbog takvog efekta kampanje i jer smo bili early-adopteri posjetio nas je tada i predstavnik Googlea. Cijela ta situacija s IPO HT rezultirala je u eksploziju novih korisnika na forumu i na portalu poslovni.hr. No, takav forum s tolikom količinom korisnika ujedno je i velika odgovornost. Mogu se pojaviti lažne informacije, iz tih informacija ponekad imate financijske gubitnike, pojavljuju se takozvane „navlakuše“ i potrebno je moderirati sadržaj. Zbog takvog smo utjecaja bili i pod nadzorom HANFA-e. To su sve bili pionirski koraci i učili smo na pokušajima i pogreškama. Shvatili smo da nam treba moderator, ako ne i više njih. Tu nam dolazi naš dragi Vjeko koji je i do dan danas ostao uz projekt i doslovno je „dobri duh“ portala.
Kako ste 2005. godine vidjeli budućnost online poslovnih medija u Hrvatskoj i jeste li očekivali da će web tako brzo postati važan kanal za poslovne informacije?
Da, znali smo od početka da će online postati primarni kanal. Svi pokazatelji su na to ukazivali: brza dostupnost i jeftina distribucija informacije u odnosu na fizički medij, mogućnost okupljanja zajednice, rast penetracije interneta, dolazak praktičnih mobilnih tehnologija. Na našem putu se pojavila i konkurencija iz Švedske. Ta konkurencija je investirala otprilike 25:1 u odnosu na nas. Umjesto bitke pokušali smo potaknuti suradnju, a možda i zajednički projekt. Švedski nam je direktor izravno na tom sastanku, vrlo grubo, da ne idem u doslovne riječi, rekao da nemamo šanse protiv njih. Na kraju su propali. Pobijedilo je to što smo mi vjerovali u Poslovni.hr i radili sa žarom i punim srcem.
Kako danas vidite portal Poslovni.hr.? Iznenađuje li vas što je među 15 najčitanijih portala u Hrvatskoj s obzirom da se radi o poslovnom portalu.
Portal je tehnološki znatno evoluirao. Ni najmanje me ne iznenađuje njegova pozicija. Novije generacije svjesnije su financijskih i poslovnih tema. Mislim da bi se Poslovni.hr trebao početi pojavljivati kod mlađih generacija, srednjoškolaca, a možda i kod starijih osnovnoškolaca i početi dizati financijsku i poslovnu pismenost. Smatram da je to nešto što Hrvatskoj jako treba.
Kako vidite budućnost portala Poslovni.hr, u kojem bi se, po vama, smjeru trebao razvijati?
Osobno bih dao veći naglasak forumu. U forum bih uveo gejmifikaciju na način da bih korisnicima dao virtualne novce koje mogu ulagati u stvarne dionice. I sve bi bilo transparentno tako da svaki korisnik može vidjeti svakog drugog korisnika u što ulaže, koliko i s kojim ishodom. Time bismo kroz jedan zaokruženi sustav vidjeli odgovaraju li objave tog korisnika s njegovim „ulaganjima“ i mogla bi se tako potvrditi vjerodostojnost korisnikovih komentara.
Čime se danas bavite?
Premda sam po obrazovanju investicijski financijaš, potpuno sam naslonjen na tehnologiju i to je mi je strast. Kao i svaki puta do sada, od samog početka, gotovo iz „garaže“, krenuo sam s novom tvrtkom koju vodim unazad 15 godina (https://pmn.digital). U svijetu gdje IT firme uglavnom sklapaju proizvode iz gotovih komponenti mi smo odlučili krenuti potpuno drugačijim smjerom. Kada bismo sami sebe opisali, naš tim posebno talentiranih specijalista je više craft, negoli tvornički pogon. Orijentirani smo na izrazito složene poslovne probleme, od kojih uglavnom drugi zaziru, a koje često rješavamo i kroz rjeđe korištene pristupe i tehnologije, npr. web assembly, constraint programming, multimodal baze, i generalno nismo naslonjeni na specifične tehnologije, već za svaki projekt biramo najprikladnije pristupe i gdje na drugačije načine rješavamo probleme koji redovno drugdje koštaju više i znaju često završiti neuspjehom. Time vraćamo povjerenje u IT, a naša brzo rastuća lista renomiranih i lojalnih referenci govori tome u prilog. Zadnjih 11 mjeseci razvijamo rješenje jednog klasičnog problema na potpuno nov način, za koje vjerujemo da bi moglo promijeniti tehnološku paradigmu na globalnoj razini.
