Digitalna fiskalizacija, strože prometne kazne, rast minimalca, fleksibilniji rad uz mirovinu, besplatni osnovni bankovni račun. Paralelno s tim i reforma gradnje i stanovanja te skuplje dopunsko osiguranje. Ovo je samo dio promjena koje Hrvate čekaju u 2026., a iako smo o njima već pisali u godini koja je gotovo minula, na jednom ćemo ih mjestu sad “okupiti ponovno”, i to u nastavcima.

GRAD ZAGREB

Tisućama građana raste novčana naknada na 800 eura, evo tko ostvaruje pravo i kako možete podnijeti zahtjev

Promjene stižu, uz one o kojima smo pisali jučer i prekjučer, i u bloku poreza i donacija. Sabor je upravo izglasao paket izmjena poreznih zakona koji kreće 1. siječnja, što posebno zanima one koji rade u kulturi, sportu, udrugama i generalno neprofitnom sektoru. Tvrtkama se dodatno stimulira sponzoriranje društveno korisnih aktivnosti. Trošak sponzorstva ubuduće se priznaje dvostruko, jednom kao rashod u poslovnim knjigama, a drugi put kao umanjenje porezne osnovice, a podiže se i limit za takve olakšice. U prijevodu, ako firme to ozbiljno shvate, dio novca koji bi završio u porezu može, umjesto toga, završiti na dresovima lokalnog kluba, u kazalištu, festivalima ili humanitarnim projektima. Uz to se ukida niz obrazaca i evidencija za poduzetnike, primjerice, posebne evidencije donacija hrane, knjige izlaznih i posebne evidencije primljenih računa, što bi im, barem na papiru, trebalo smanjiti birokraciju za više od 70 milijuna eura godišnje.

A čeka nas u 2026. i veliki digitalni projekt, Središnji registar stanovništva. Zakon je već donesen, a puna operativnost registra planirana je za 1. lipnja 2026. Tada bi država, lokalne jedinice, ali i sami građani trebali dobiti pristup jednom centralnom registru u kojem će se skupljati podaci iz gomile postojećih evidencija: OIB, prebivalište, podaci o obitelji i kućanstvu, obrazovanju, zaposlenju, nekretninama, socijalnim pravima… Registar vodi Porezna uprava, a cilj je da se podaci automatski ažuriraju u realnom vremenu i da se više nikad ne radi klasični popis stanovništva kakav smo poznavali. Za građane to dugoročno znači manje nošenja papira od šaltera do šaltera, ali i manje “skrivanja”. Država će imati puno jasniju sliku tko gdje živi, što posjeduje, koje prihode ima. Neka socijalna prava, stipendije ili oslobađanja od plaćanja dopunskog u budućnosti će se mnogo lakše automatizirati, ali i razne porezne kontrole mogu postati preciznije.

U pozadini svega toga događa se i pomak oko jednakosti plaća. Do lipnja 2026. Hrvatska mora u svoje zakone potpuno ugraditi europsku Direktivu o transparentnosti plaća pa se već sad radi na izmjenama Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova. Bit će to godina u kojoj fraze tipa “plaća po dogovoru” više valjda neće moći proći. Poslodavci će morati jasno pokazati raspon početne plaće, kriterije za napredovanje i omogućiti radnicima uvid u prosječne plaće za isto ili jednako vrijedno radno mjesto, uključujući rodne razlike. Detalji će se još brusiti kroz zakonodavni proces, ali smjer je jasan, veća transparentnost i puno manje prostora da dvoje ljudi za isti posao imaju sasvim različitu plaću “jer tako je ispalo”.

Ne treba zaboraviti ni kulturnu scenu. Od 1. siječnja 2026. Ministarstvo kulture i medija preuzima od Grada Zagreba upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području grada. Do kraja kolovoza 2026. traje prijelazno razdoblje u kojem gradski ured još dovršava neke poslove, ali vlasnici zaštićenih zgrada i projekti obnove sve će se više rješavati izravno preko ministarstva, što je važno svima koji žive ili obnavljaju stan u zaštićenoj zgradi jer mijenja se hodogram papira i “sugovornik”.