Istraživači Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) posjetili su lokaciju punionice vodika u Ljubljani, projekta koji je realizirala tvrtka Energetika Ljubljana. Punionica je uspješno prošla fazu testiranja, a otvorenje se očekuje tijekom prosinca ove godine.
Riječ je o jednom od najambicioznijih gradskih projekata vodika u Srednjoj Europi koji demonstrira snažan iskorak prema dekarbonizaciji javnog prometa pokretanjem integriranog sustava za proizvodnju, distribuciju i punjenje vodika. Radi se o zajedničkoj inicijativi Energetike Ljubljana, Grada Ljubljane i Ljubljanskog potniškog prometa (LPP), gdje se upravo ovakav partnerski pristup pokazao ključnim za uspješnu realizaciju ovog inovativnog projekta.
Suradnja u području obnovljivih plinova
Posjeta Ljubljani organizirana je u sklopu projekta GREET CE, kojemu je glavni cilj osnažiti inovacijske kapacitete malih i srednjih poduzeća u manje razvijenim regijama srednje Europe. Važan aspekt projekta je međuregionalna suradnja u području obnovljivih plinova.
U tom pogledu, nastoje se osnažiti partnerstva, ojačati lokalni i regionalni lanci opskrbe, prenijeti iskustva i primjere dobre prakse te ponovljivost rješenja u različitim regionalnim kontekstima. Projektni konzorcij sastoji se od osam partnera iz sedam manje razvijenih regija zemalja srednje Europe, a u Hrvatskoj ga provodi EIHP. Projekt je financiran je iz Međuregionalnog instrumenta ulaganja u inovacije (I3) u ukupnom iznosu od 1.398.006,98 eura.
Ljubljana diverzificira gradski prijevoz
Ljubljana je 2025. godine nabavila osam vodikovih autobusa koji privremeno voze na električni pogon, dok nova vodikova punionica ne bude puštena u rad. U 2026. godini planirana je nabava još dva vodikova te 28 električnih autobusa. Ovaj iskorak snažno podupire ambiciozan cilj da gradski promet do 2030. godine postane 100 posto klimatski neutralan. Autobusi će se puniti na novoj javnoj vodikovoj punionici koju gradi Energetika Ljubljana na lokaciji Park&Ride (P+R) Stanežiče, gdje je predviđena i izgradnja nove autobusne remize.
Punionica Stanežiče imat će kapacitet punjenja od 750 kg vodika dnevno i opremljena je s dva priključka. Radit će javno i potpuno autonomno, omogućujući korisnicima jednostavno punjenje uz korištenje standardnih bankovnih kartica. Uz vodikovu punionicu smještena je i električna punionica s priključcima za istodobno punjenje do 12 autobusa. Kombinacijom baterijskih i vodikovih autobusa osigurava se diversifikacija i jača otpornost gradskog prometnog sustava na moguće neizvjesnosti na energetskom tržištu.
Lokalna proizvodnja zelenog vodika
Kako bi osigurala pouzdanu i niskougljičnu opskrbu vodikom, Energetika Ljubljana je na lokaciji Koseze (5 km od Stanežiča) izgradila solarnu elektranu snage 2 MW. Priključak na mrežu očekuje se u siječnju 2026., a početak proizvodnje zelenog vodika planiran je za 2027. godinu, čime će se u potpunosti zaokružiti ciklus lokalne proizvodnje i korištenja vodika. Proizvodnja će se odvijati putem elektrolizatora snage 1 MW, s kapacitetom do 400 kg vodika dnevno.
No, ambicije tu ne staju. Drugi veliki razvojni korak planiran je na lokaciji Barje, gdje će se na saniranom odlagalištu otpada izgraditi veća solarna elektrana snage 5 MW te elektrolizator ukupne snage 5 MW (2 x 2,5 MW). Ovo postrojenje moći će proizvoditi do 2400 kg zelenog vodika dnevno, uz snažne sinergije s obližnjom planiranom kogeneracijskom elektranom na energiju iz otpada snage 5 MW.
Pametna infrastruktura za grad bez emisija
Smještaj proizvodnih lokacija uz autoceste, korištenje postojeće vodovodne, plinske i elektroenergetske mreže te mogućnost ubrizgavanja viškova vodika u mrežu prirodnog plina pokazuju cjelovit i troškovno učinkovit pristup dekarbonizaciji. Ovom inicijativom Ljubljana se pozicionira kao predvodnik urbane energetske tranzicije u regiji. Integrirani vodikov ekosustav poboljšava kvalitetu zraka, stvara model kružnog korištenja energije i podržava širu gradsku viziju postizanja klimatske neutralnosti.
Projekt pokazuje kako gradovi mogu kombinirati obnovljivu električnu energiju, inovativna rješenja u mobilnosti i pametno infrastrukturno planiranje kako bi ubrzali prijelaz prema budućnosti bez emisija. Ujedno, ljubljanski model predstavlja inspirativan primjer drugim srednjoeuropskim gradovima i državama kako učinkovito povezati obnovljive izvore, vodikovu mobilnost i modernu infrastrukturu u jedinstven i održiv koncept energetske tranzicije.
