Znam da je na najvišem katu bio Laganini radio, taj prostor je izgorio. Bila je arhiva Ministarstva rada i Ministarstva financija i Porezne uprave u dijelu same zgrade. Brojni katovi su bili prazni, ondje nije bilo ništa. Prije procjene štete, pričekat ćemo da se požar stavi pod kontrolu, a onda ćemo vidjeti uzroke požara pa idemo u procjene štete i onda u postupak same obnove i uređenja, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić okupljenim novinarima ispred Vjesnikova nebodera koji je u ponedjeljak navečer zahvatio požar.

Buktinja se kroz noć samo širila, do te mjere da su u jednom trenutku vatrogasci morali prijeći na vanjsko gašenje koje je ipak manje učinkovito od intervencije iznutra. Iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba su napomenuli da je, unatoč tome što je zgrada većinom napuštena, unutrašnjost prepuna arhivske građe, opreme i papira, što je dodatno pogoršalo situaciju.

A iz Porezne uprave su potvrdili da je na 7., 8., 9. i 10. katu bio njihov arhiv. “Izgorjeli su spisi o završenim predmetima”, rekli su iz Porezne. Požarište se tijekom cijelog dana jučer pregledavalo termo-kamerama, a na lokaciju je poslan i statičar kako bi procijenio stanje konstrukcije.

Požarište je obišao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. “Šteta je totalna, no najvažnije je da nema žrtava. Statičari će procijeniti kakvo je stanje konstrukcije, treba li rušenje ili obnova. Zgrada će sada izgledati kao ruglo, zato se nadam da će se brzo krenuti u obnovu ili izgradnju nove”, rekao je.

Da se naginje prvoj varijanti, obnovi, što je, ruku na srce, već trebalo odavno napraviti, pojasnio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Njegov resor trenutačno koristi aneks Vjesnika, dio koji nije bio zahvaćen požarom, a država je većinski vlasnik samog kompleksa.

“Hrvatska je suvlasnik s još pet pravnih osoba i naša je namjera jasna. Čim se steknu uvjeti i vidi se stanje konstrukcije, da se ide u obnovu same zgrade, uređenje. U razgovoru smo s ostalim suvlasnicima”, rekao je ministar Bačić dodavši da će se morati ukloniti dijelovi zgrade koji bi mogli otpasti, nakon čega će se ići u daljnje mjere. A tko je uopće vlasnik Vjesnika u ovom trenutku? Prema zemljišnim knjigama, osam je tvrtki od kojih svaka posjeduje određeni dio nekretnine, a iz Ministarstva državne imovine doznajemo da je u ovom trenutku, zapravo, pet suvlasnika u neboderu – Republika Hrvatska s najvećim udjelom, Allegheny financial d.o.o., Plavi radio d.o.o. (Laganini), Konzum d. d. i VLM Cvjetno nekretnine d.o.o.

Simbol tiska

Vjesnikov neboder na križanju Slavonske i Savske svoj je kraj u ovom obliku dočekao u požaru, dok je, na samom početku izgradnje, dok je još bio roh-bau, plivao u poplavi koja je metropolu pogodila 1964. Dovršen je 1972. prema projektu arhitekta Antuna Ulricha te je posljednjih 50 godina bio jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih orijentira.U konačnoj je izvedbi dosegnuo oko 67 metara visine, s visokim prizemljem i 16 katova, obložen tamnim staklom koje mu je, zbog boje i refleksa, donijelo nadimak “čokoladni toranj”.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Iako neboder samostalno nije upisan kao pojedinačno kulturno dobro, stručni konzervatorski radovi svrstavaju ga u niz ključnih primjera poslijeratne moderne uz Savsku. Kompleks je uključen u širu “povijesnu urbanu cjelinu grada Zagreba”, koja je od 24. svibnja 2004. zakonski zaštićeno kulturno dobro. To znači da svaka ozbiljna intervencija, odnosno rekonstrukcija, prenamjena ili rušenje, podliježe obveznim konzervatorskim uvjetima. Sama zgrada formalno je dio zaštićenog urbanog tkiva, dok je Vjesnikova novinska zbirka, kao arhivsko gradivo, posebno proglašena kulturnim dobrom.

U najboljim godinama Vjesnik i njegove rotacije tiskali su četvrtinu do petinu jugoslavenske dnevne i periodične produkcije, a u Hrvatskoj više od četiri petine ukupne tiraže. U neboderu i pratećim zgradama radile su redakcije političkog dnevnika Vjesnik, Večernjeg lista, Sportskih novosti, tjednika poput Vjesnika u srijedu, Arene, Danasa, Kviza, Studija, Svijeta, Starta, Vikenda… Kompleks je predstavljao zatvoren, samodostatan sustav s tiskarom, distribucijom, marketingom i skladištem papira.

Redakcije napustile kompleks

Devedesete donose tranziciju, privatizaciju i raspad jedinstvenog sustava. Iz Vjesnika se izdvajaju redakcije pa Večernji list postaje samostalna tvrtka, Tisak prolazi kroz restrukturiranja, a iz niza odjela izrastaju zasebna društva poput Vjesnik d.d. tiskarsko-izdavačke djelatnosti, Vjesnik usluge ili Vjesnik naklada. U to se vrijeme u kompleks useljavaju i novi igrači, posebno EPH, s redakcijama Globusa, Glorije, hrvatskog Playboya, Auto kluba i drugih magazina. Jutarnji list i Poslovni dnevnik koristili su dvorišnu zgradu uz samu tiskaru, dok su političke, sportske i zabavne redakcije tradicionalnih izdanja ostale u niskom “položenom neboderu” i dijelu glavnog tornja.

Nakon 2000. redakcije se postupno sele. Večernji list se 2010. seli u Buzin, Tisak odlazi u zgradu Konzuma na Žitnjaku. Politički dnevnik Vjesnik prestaje izlaziti 20. travnja 2012., a tvrtka Vjesnik d.d. pripojena je Narodnim novinama još 2008. godine. Tiskara u dvorištu radi još neko vrijeme, ali 2022. postaje jasno da se priprema likvidacija i gašenje preostalih djelatnosti, nakon što je godinama ranije država započela preuzimati i preostale prostore u vlasništvu Vjesnik d.d.