Oni planiraju udvostručiti biznis tijekom idućih pet godina. Ponovno. Nakon što su tijekom proteklih pet to već jednom učinili. Riječki Jadran – galenski laboratorij danas poznatiji kao JGL tako bi u tridesete godine 21. stoljeća zakoračio s prihodom većim od pola milijarde eura.
“Povećavanjem tržišnih udjela i otvaranjem novih tržišta”, brzo izgovara glavni izvršni direktor Mislav Vučić na pitanje kako to misle postići nakon što je delegaciji zastupnika iz Europskog parlamenta okupljenima u njihovu Edukacijskom centru početkom listopada predstavio kompaniju.
U EDUC, centar za učenje i usavršavanje koji su otvorili početkom godine uložili su 350 tisuća eura. Riječ je o simulaciji proizvodnje u kojoj se među 12 edukacijsko-proizvodnih stanica nalazi i ona za vježbanje ručnog vraćanja bočica u proizvodno kolo ako neka od njih zbog nesavršenog oblika ispadne s automatizirane linije. Tada se zaustavi cijeli proces pa odmetnutu bočicu valja što brže vratiti na mjesto podižući je pincetom koju držite u ruci uronjenoj u veliku crnu gumenu rukavicu. Važno je sačuvati sterilnost proizvodnje. I smanjiti trajanje zastoja.
Dok su europarlamentarci iskušavali koliko su brzi i spretni u ulozi proizvodnih radnika, Mate Poropat, direktor Farmaceutsko–tehnoloških operacija JGL-a, tumači nam da je sterilna proizvodnja otopina u aseptičnim uvjetima najzahtjevnija i najrizičnija grana farmaceutske proizvodnje. Zato je obilazak stvarnog proizvodnog pogona u koji su nas poveli rijedak događaj koji je uvijek brz i dinamičan.
“Proizvodi nemaju konzervanse, linije rade od jedne do četiri bočice u sekundi, a iza svake stoji niz kontrolnih točaka koje osiguravaju sigurnost za pacijenta”, tumači Poropat dok se na liniji vrte bočice Aqua Marisa za tržište Rusije. Danas je ono najveće tržište JGL-a, a osnivač kompanije Ivo Usmiani lani ga je opisao kao mudar odabir koji im je s obzirom na veličinu i potencijal donijelo strelovit rast, ali i najteže poslovne izazove još od ruske okupacije Krima i slabljenja rublje pa do aktualnog ratnog sukoba s Ukrajinom.
U prvoj polovici ove godine na ruskom su tržištu postigli rekordan rast, ali to ih nije spriječilo da u Ukrajini također rastu 2,4 puta brže od ukupnog maloprodajnog tržišta. Ukrajina im je nakon Hrvatske treće tržište po veličini.
Brzi rast kompanije koja je danas tisuću puta veća nego je bila na svojem početku 1991. kao da se upio ne samo u poslovanje već i u ljude koji ga nose. Oni brzo hodaju kroz kompanijske odaje, brzo govore, djeluju kao da još brže misle, efikasno se dogovaraju, ležerni u odjevnom stilu, strogi u poštivanju vremenskih ograničenja i rokova ostavljaju dojam surfera na visokom valu koji ravnotežu na dasci održavaju dobrim međusobnim razumijevanjem.
“Da, moguće je toliko rasti, čak i s ove baze”, odgovara Vučić uz osmijeh na pitanje postavljeno tek neverbalnom nevjericom u planove rasta budući da je kompanija lanjsku godinu (2024.) završila s 254 milijuna eura prihoda, uz rast od 20 posto u odnosu na 2023., dok su u prvoj polovici ove 2025. godine u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine rasli 22 posto na 156 milijuna eura prihoda.
“Klimatske promjene predstavljaju zajednički pokretač rasta za sva naša ključna područja, jer utječu na porast respiratornih bolesti, povećanje učestalosti atopijskih i dermatoloških stanja te doprinose promjenama u oftalmološkim indikacijama”, tumači nam Mislav Vučić dodajući da u sva tri područja bitnu ulogu ima starenje populacije, porast samoliječenja i inovacije u formulacijama koje privlače potrošače.
Smješteni u Svilnom na spustu prema Rijeci ili usponu prema autocesti, ovisno s koje strane im prilazite, pogoni JGL-a djeluju futuristički, pomalo kao da su iz Star Track serijala – posebno kad noću upale lampice.
Nedavno dovršeno ulaganje od 50 milijuna eura koje je kompaniji donijelo novi pogon za sterilnu farmaceutsku proizvodnju, istraživanje i razvoj te robotizirane logističko distribucijske sustave u Svilnom i Kukuljanovu, predstavlja modernu sadašnjost, ali ne i budućnost.
“Naša ambicija je velika, tako je oduvijek u JGL-u. Današnji kapaciteti, iako visoki, nisu dovoljni za tako snažan rast, stoga nas očekuje novi investicijski ciklus”, kaže direktor proizvodnje Poropat. Održiva budućnost, tumači nam dok obilazimo sofisticirane laboratorije u kojima se za kontrolu kvalitete brine direktorica toga odjela, magistra farmacije Marija Rebić Kleončić, podrazumijeva kombinaciju gradnje novih prostora, još naprednije opreme i još pametnije organizacije rada.
U Poropatovu opisu farmaceutska proizvodnja izgleda poput olimpijskog sporta jer govori o potrebi da tokovi ljudi i materijala budu učinkovitiji čak i uz rastuću složenost i količine.
O složenosti možda najbolje govori podatak o proizvodnji Aqua Marisa koja se odvija u nekoliko tehnoloških oblika. Tu su soli za ispiranje nosa, sprejevi u staklenim bočicama od 30 ml., pa aerosol u bag-on-valve pakiranjima od 50 do 150 ml.
“Linija za staklene bočice može proizvesti približno 7000 komada na sat, dok linije za aerosole, zbog većeg volumena punjenja i složenije tehnologije, postižu do 5000 komada na sat”, kaže Poropat.
Radi se u tri smjene tijekom cijele godine, a značajan dio vremena utroši se na aseptično čišćenje, pripremu linija i osiguravanje sigurnosti i stabilnosti proizvoda.
Čistoća u farmaceutskoj proizvodnji zapravo počinje već u vanjskom dvorištu JGL-ova kompleksa u kojem se ne može dogoditi da, recimo, komad keksa ili sira ostane uz rub pločnika.
“To bi moglo privući životinje tako da nije dozvoljeno”, kaže Poropat.
Dino Ćoza Saršon, inženjer farmacije i zamjenik predsjednice Upravnog odbora JGL-a, unuk suosnivača kompanije, pokojnog Zdravka Saršona, pridružio nam se u dijelu obilaska. Objašnjava kako iz pozicije mladog farmaceuta izgleda proizvodnja JGL-a u kojem se i sam zaposlio na početku karijere.
“Poslovno sam odrastao uz Ivu Usmianija i na tome sam mu neizmjerno zahvalan”, kaže Saršon tumačeći da je iskustvo rada u JGL-u oblikovalo njegov način razmišljanja i naučilo ga koliko je važno razumjeti svaki korak u lancu vrijednosti. Vertikalno integrirana proizvodnja znači da se u pogonima JGL-a odigravaju sve faze stvaranja od ideje do izlaska proizvoda na tržište.
“U tome sudjeluju multidisciplinarni timovi, od farmaceuta, biomedicinara i inženjera”, kaže Saršon te naglašava kako vjeruje da je upravo takvo okruženje u kojem je i sam profesionalno rastao snažan razlog zbog kojeg mladi farmaceuti žele postati dio JGL-ova tima.
Možda je najborbeniji ipak marketing. U bijelom odijelu i rozim potpeticama Maša Margan Vunić, globalna brend menadžerica, odlučno kaže: “Naši proizvodi uspijevaju na tržištu jer su kvalitetni”.
Posebnu pažnju posvećuje malom ‘članu JGL obitelji’ s najglasnijom reklamom, Meralysu koji je domaćem tržištu postao poznat po globalno višestruko nagrađivanoj reklami “Šta to stavljaš u nos?”. Odčepljivač nosa za koji Margan Vunić kaže da mu nova istraživanja potvrđuju sve dulje djelovanje sastoji se od ksilometazolina koji nos odčepljuje, a kako sadrži i hijaluroni Jadranskog more ne oštećuju sluznicu nosa. Meralys je možda i najbolji primjer važnosti reklame za uzlet proizvoda na bezreceptnom tržištu lijekova.
“Šta to stavljaš u nos” JGL-u je donijela titulu najučinkovitijeg oglašivača za 2023. godinu, a u prvoj polovici 2024. prodaja Meralysa rasla je u odnosu na prvu polovicu 2023. za 30 posto pa je na krilima odlične reklame Meralys stigao do udjela od 8 posto u ukupnoj prodaji JGL-a. Međutim, u prvoj polovici 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. prodaja Meralysa je, prema financijskom izvješću pala za 30 posto, pa mu se udio u ukupnoj prodaji spustio na 4,7 posto.
Sada Meralys čeka novu kampanju, a Margan Vunić kaže da će joj pristupiti s punom predanošću i odgovornošću.
“Visokih očekivanja se ne bojimo, dapače. Ona nas pokreću, motiviraju, bude želju i strast za novim iskorakom, pomicanjem nekih novih granica”, kaže Margan Vunić. JGL-ova marketingašica čvrsto vjeruje da razmišljanje o brendu ne poznaje radno vrijeme.
“Brend se živi”, kaže, a u JGL-u brendovi život dobivaju zahvaljujući okruženju u kojem postoji povjerenje i prostor za autonomiju. “I njeguje se strastveni duh”, dodaje.
Veliki preokret koji se u JGL-u dogodio u drugoj polovici prošle (2024.) godine kada je dermatologija detronizirala odjel gripe i prehlade i Aknekutan, a lijek protiv akni prodajom premašio Aqua Maris, zadržala se i u prvoj polovici ove godine. Dapače, dermatologija je u usporedbi dvaju razdoblja rasla 45 posto, oftalmologija je rasla 40,6 posto, dok je terapijsko područje gripe i prehlade ubilježilo 1,9 posto pada na polovici godine.
Aknekutan je zaslužan za 27,8 posto prodaje u prvoj polovici ove godine dok je Aqua Maris zaslužan za 22,3 posto prodajnog kolača, dok je lani u istom razdoblju omjer bio 24 naspram 21 posto, ali u korist Aqua Marisa. U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani prodaja Aknekutana rasla je 59 posto, a Aqua Marisa 9 posto.
Budući da se Aknekutan uopće ne prodaje na hrvatskom tržištu već prodajne uspjehe ostvaruje u Rusiji i Kazahstanu, JGL kojem 86 posto prihoda dolazi iz inozemstva sada je i prema vodećem brendu kompanija koja se sve manje oslanja na domaće tržište. Aknekutan, prema onome što kaže glavni izvršni direktor Mislav Vučić, za domaće tržište nije niti planiran.
Tržišta se u JGL-u pomno planiraju i istražuju, pa će Vučić naglasiti kako im je u tom istraživanju izuzetno važna suradnja s liječnicima koje na svim tržištima anketiraju kako bi doznali koje potrebe pacijenata nisu zadovoljene. Rast kao glavni Vučićev cilj ne postiže se jednako na istoku i zapadu.
“Tržišta zapadne i centralne Europe nude značajne mogućnosti rasta kroz inovativne terapije, personaliziranu medicinu te širenje digitalnih rješenja u zdravstvu”, kaže Mislav Vučić.
Zapadna Europa, protumačit će s razvijenijim zdravstvenim sustavima i većim ulaganjima u R&D, prednjači u bržem prihvaćanju inovacija i u višoj kupovnoj moći, dok su istočna tržišta brže rastuća, s izraženijim fokusom na cijenu, dostupnost i širenje osnovnog portfelja lijekova. Nova tržišta koja Mislav Vučić planira otvarati s vlastitom prodajom JGL-a direktno potrošačima su tržišta Europske unije te regije Srednje Azije i Crnog mora, dok preko partnera planiraju širenje na Bliski istok i Aziju.
“Ondje smo započeli s aktivnostima prije desetak godina, a danas su nam to najbrže rastuća tržišta, posebno regija Bliskog istoka. Ona nam je posebno zanimljiva zbog klimatskih obilježja, prepoznali smo priliku za plasman kapi za oči Vizol S u segmentu suhog oka, s obzirom na to da je prevalencija suhog oka u toj regiji preko 20 posto”, kaže Vučić.
I dok Vučić prebire po tržištima kako bi ispunio ambiciozne ciljeve rasta, predsjednica Upravnog odbora JGL-a Eva Usmiani Capobianco kaže kako snažno zagovaraju važnost farmaceutske industrije kao temelja održivog zdravstvenog eko sustava.
Nakon što su ministri gospodarstva Ante Šušnjar i financija Marko Primorac nedavno ponovno pokrenuli raspravu o planu razvoja industrije u Hrvatskoj i određivanju strateških prioriteta, Eva Usmiani Capobianco kaže kako u Hrvatskoj imamo izvrsnih farmaceutskih kompanija, a industrija je jedan od najjačih sektora, pokretač gospodarstva i vodeći izvozni sektor.
“Čak 70 posto proizvodnje ide u izvoz, u više od 60 zemalja svijeta. Važno je naglasiti i da domaća farmaceutska industrija osigurava 6000 izravnih i 18.000 neizravnih radnih mjesta, a udio u BDP-u iznosi dva posto, prema procjeni za 2025. godinu”, ističe Usmiani Capobianco te kaže kako farmaceutska industrija kontinuirano raste, investira i izvozi.
Iako je JGL najpoznatiji po svojim bezreceptnim tržišnim zvijezdama, dva se njihova poslova područja rjeđe spominju, a to su kozmetičko poslovanje i receptni lijekovi.
“JGL je već dugi niz godina pouzdani partner hrvatskom zdravstvenom sustavu i HZZO-u”, kaže Usmiani Capobianco. Na listi HZZO-a imaju 130 lijekova, a Usmiani Capobianco kaže kako u razvojno–tehničkom i regulatornom smislu nema razlike između lijekova na recept i bez recepta.
“Lijek je lijek”, kaže uz dodatak kako planiraju strateški jačati prisutnost u bolničkom segmentu i sustavu javnog zdravstva.
Kozmetika je pak na potpuno suprotnom kraju, no Dino Ćoza Saršon, koji je jedno vrijeme bio direktor JGL-ova kozmetičkog Adrialaba, kaže kako se farmaceutika i kozmetika nadopunjuju.
“Farmaceutika i kozmetika često se tehnološki preklapaju – primjerice, krema je u tehnološkom smislu uvijek krema – no ključne razlike nastaju u regulatornom okviru, zahtjevima za dokazivanje učinkovitosti i uvjetima proizvodnje”, kaže Saršon tumačeći kako planove razvoja kozmetičkog dijela poslovanja grade tako da nadopunjuju njihov temeljni farmaceutski portfelj, osobito u području dermatologije koje je trenutačno najjače po prodaji u JGL-u čiji je Adrialab specijaliziran za kozmetičke preparate, medicinske proizvode i dodatke prehrani. Saršon objašnjava kako je prirodno da uz lijekove razvijaju i proizvode koji su regulatorno klasificirani kao kozmetika, a indikacijski dopunjuju osnovni portfelj.
“Razvoj ovih proizvoda manje je investicijski zahtjevan, ali strateški jača našu prisutnost na tržištu. Kroz roll-out Adrialabovih proizvoda na tržištima gdje poslujemo vlastitim operacijama, dodatno gradimo širinu i konkurentnost portfelja. Istovremeno, razdvajanjem proizvodnje lijekova i kozmetike osiguravamo efikasnost, smanjujemo kompleksnost i gradimo održiv poslovni model”, tumači Saršon na koji se način kozmetika uklapa u poslovanje farmaceutske tvrtke.
Povijest i budućnost farmaceutike u riječkoj regiji možda i ponajbolje spajaju JGL-ov logističko distribucijski centar u poslovnoj zoni Kukuljanovo i Muzej farmacije koji je kompanija otvorila u središtu Rijeke, a jedan njegov dio uredila je i u središtu tvrtke u Svilnom.
Floris Slosar, danas voditelj skladišta Kukuljanovo u JGL-u radi već 17 godina na raznim poslovima u logistici i distribuciji. Aktualnim, sasvim automatiziranim skladištem upravlja sa svega deset zaposlenih i kratko nam kaže kako se rast kompanije najbolje vidi po skladištu.
“Brzo, zaista brzo prerastamo kapacitete skladišta, a to znači da proizvodnja raste”, kaže Slosar koji u kontekstu aktualnog kompanijskog plana udvostručavanja proizvodnje već zaključuje kako će kompaniji trebati veći skladišni kapaciteti što se više bude približavala tome cilju. JGL-ovi proizvodi iz baze u Kukuljanovu prema svih 60 tržišta na kojima posluju kreću tako što ih do kamiona dovozi automatizirana linija nakon što su tražene palete ‘pozvane’ ukucavanjem odgovarajućeg bar codea.
Muzej farmacije pod vodstvom povjesničara Marina Pintura ispričat će pak sasvim drugačije priče, a među njima je i ona o Algi Sušak koju su prije gotovo stotinu godina na Sušaku provodili Dinko Budak i Vladimir Kezele kao univerzalni lijek za mnoge tegobe. Nazvana “Alga za masažu” s vremenom je postala dio svake kućne ljekarne diljem svijeta.
“Njezini su tvorci bili pioniri direktnog marketinga po američkom modelu”, tumači nam Pintur kako su Budak i Kezele u okviru svojeg poduzeća imali poštanski ured kako bi isključivo putem pošte mogli komunicirati s kupcima. “Promovirali su Algu tako što su ljudima slali dopisnice s ponudom svojih proizvoda i tako dogurali do toga da je njihov Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga svoju algu za masažu slao u Sjevernu i Južnu Ameriku, Italiju, Francusku, Belgiju, Rumunjsku, Austriju, Tursku, Australiju te Kinu.
JGL-ov Muzej farmacije je ove godine s Muzejem grada Rijeke i Klubom Sušačana postavio spomen ploču na riječkoj Palači Alga, mjestu gdje se nekada proizvodila, a izvjesno je kako je svaka željena sličnost s pokrivanjem svih kontinenata svojim proizvodima između današnjeg JGL-a i tadašnje Alge, sasvim namjerna. Pintur zaključuje kako njega najviše veseli što JGL-ov Muzej farmacije najviše posjećuju djeca pa se tako od rane dobi upoznaju s farmacijom.
