Svjetska proizvodnja vina trebala bi se tek blago oporaviti u 2025. godini, a Italija će ponovo zasjesti na čelo svjetske ljestvice, pokazuju procjene Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV).

iskazali interes

Cengiz i SOCAR namjeravaju kupiti Lukoilovu rafineriju Burgas

Ove bi godine širom svijeta trebalo biti proizvedeno 232 milijuna hektolitara vina, za tri posto više nego lani, pokazuju prve procjene OIV-a.

Vinari će ipak kaskati za sedam posto za petogodišnjim prosjekom, izračunali su u OIV-u.

I ove će godine proizvodnju vina, po njima, odrediti u prvom redu “klimatske oscilacije”.

Na sjevernoj hemisferi proizvođači svjedoče vremenskim kontrastima, u rasponu od dugotrajnih suša i visokih temperatura koji ograničavaju prinos u pojedinim dijelovima jugozapadne Europe do prekomjernih kišnih padalina, oluja i biljnih bolesti u drugim regijama, napominju.

“(Vremenski) uvjeti bili su nešto više uravnoteženi tek u malobrojnim regijama gdje su redovne kišne padaline i umjerene temperature podržale iznadprosječnu berbu.”

Italija na vrhu

Proizvodnja bi se trebala tek blago oporaviti i u Europskoj uniji, uz proizvedenih 140 hektolitara vina, za dva posto više nego u 2024. godini, pokazuju izračuni OIV-a.

Italija će ponovo zasjesti na prvo mjesto svjetske ljestvice, potpomognuta povoljnim vremenskim uvjetima, navode u OIV-u, procijenivši da će talijanska proizvodnja ove godine porasti za osam posto, na 47,4 milijuna hektolitara.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Francuska proizvodnja trebala bi se pak smanjiti za jedan posto, na 35,9 hektolitara, najnižu razinu od 1957. godine.

Španjolska bi se pak trebala spustiti na najnižu razinu u 30 godina i proizvedenih 29,4 milijuna hektolitara vina.

Hrvatska uz Sloveniju

Skupina zemalja srednje i jugoistočne Europe zabilježila je pak relativno obilnu berbu, s prinosima na razini ili iznad petogodišnjeg prosjeka, utvrdili su u OIV-u.

Hrvatska bi tako u ovoj godini trebala proizvesti 600 tisuća hektolitara vina, za 24 posto više nego lani i četiri posti više od prosjeka unatrag pet godina.

OIV u skupini izdvaja i Sloveniju koja bi, prema njihovim izračunima, trebala proizvesti 800 tisuća hektolitara vina, čak 64 posto više nego lani i 36 posto više od petogodišnjeg prosjeka.

U skupini je i Mađarska čija bi se proizvodnja trebala tek neznatno smanjiti, za 0,1 posto, na 2,7 milijuna hektolitara. Mađarski vinari trebali bi premašiti petogodišnji prosjek za pet posto, pokazuju procjene OIV-a.

Bolji rezultati na jugu

SAD bi trebao zauzeti četvrto mjesto na svjetskoj ljestvici s proizvedenih 21,7 milijuna hektolitara vina, za tri posto više nego u 2024., ali znatno ispod petogodišnjeg prosjeka.

Južna hemisfera trebala bi pak zabilježiti snažniji oporavak, uz rast proizvodnje za sedam posto, nakon trogodišnjeg razdoblja loših rezultata. 

Veća proizvodnja u Južnoafričkoj Republici, Australiji, na Novom Zelandu i u Brazilu nadoknadit će pad u Čileu, ali regija u cjelini zadržat će se pet posto ispod prosjeka, pokazuju podaci OIV-a.

“Smanjena proizvodnja može biti vrlo teška za pojedine proizvođače i regije, ali iz makroekonomske perspektive to je pozitivno jer osigurava usklađenost proizvodnje i potrošnje”, tumači za Reuters glavni direktor OIV-a John Barker.

OIV će ažurirati procjene krajem godine.