Tjedan Interlibera za domaće izdavačke kuće najvažniji je tjedan u godini u kojem prodaja ruši rekorde – pojedinim izdavačima i do 30 posto. Seid Serdarević, glavni urednik Frakture, otkriva kako se od 11. do 16. studenog, kada se ove godine održava Interliber, poveća broj prodanih knjiga svim domaćim nakladnicima, a posebno je utjecajan za manje ‘igrače’.

“Što veći nakladnik, to je manji postotak koji se zaradi na Interliberu. Rekao bih da manji nakladnici ostvaruju do 30 posto ukupnog prometa, dok se naš promet kreće oko četiri do pet posto”, tvrdi Serdarević.

Stotine izlagača

Osim što je dodatni ‘vjetar u leđa’ manjim nakladnicima, odličan je i za one koji nemaju vlastite knjižare. Martina Kolarić, voditeljica marketinga u Stilus Knjizi, očekuje ove godine da će tijekom Interlibera ostvariti 20 posto veći promet i tvrdi kako je za izdavače poput njih, koji nemaju fizičkih prodajnih mjesta, Interliber odlična priliku da se upoznaju sa svojim čitateljima, ali i da o svim relevantnim temama razgovaraju s kolegama. Stilus Knjiga ostvarila je lani ukupni godišnji prihod u iznosu od oko 850 tisuća eura.

“Interliber je uvijek bio i još uvijek jest vrlo važan segment poslovanja bilo kojeg nakladnika u Hrvatskoj. Prodaja tijekom šest dana Interlibera je uvijek značajna, no njegovi efekti se osjećaju i u mjesecima koji slijede jer se na njemu čitatelji tek i upoznaju s nekim naslovima koje možda do tada nisu primijetili”, poručili su iz Znanja.

Na ovogodišnjem 47. Interliberu na više od 13 tisuća četvornih metara u paviljonima 5, 6, 7, i 7a, predstavit će se 360 izlagača iz 15 zemalja. Sajam je već godinama svojevrsni početak božićne sezone za izdavače i knjižare, a knjiga čest božićni poklon.

“To je ogroman broj posjetitelja, između 100 i 120 tisuća. Dakle, najbolja prilika da se svi predstavimo sa svojim novim izdanjima”, rekao je Serdarević.

Voditeljica Interlibera Dina Grozdanović Poštolka istaknula je kako će na ovogodišnjem sajmu biti velik broj nakladnika iz okolnih zemalja. Riječ je o sajmu knjiga koji predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih i gospodarskih događaja u glavnom gradu, koji svake godine privlači tisuće posjetitelja, potiče prodaju knjiga, jača kulturni turizam te donosi značajne prihode. Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet Interliber smatra “prevažnom manifestacijom za grad Zagreb i državu.” Popularnost sajma ne pada.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Zanimanje je i ove godine iznimno te će, prema riječima Renate Suše, direktorice Zagrebačkog velesajma, biti pet posto više izlagača nego prošle godine. Suša dodaje kako Interliber donosi više od 200 sati stručnoga programa na pozornicama, galeriji Paviljona 5, paviljonima 6. i 7. te brojnim sadržajima na otvorenim prostorima ispred paviljona. Serdarević je izjavio kako nakladnici prate svoje autore, no zbog izazova u poslovanju izdavačkih kuća, danas postoji nešto manji prostor za mlade i nove autore, za nove književne glasove.

“Objavljuje se nešto manje prijevoda, ali i dalje se u Hrvatskoj izdaje mnogo knjiga. Ono što je dobro jest da vidimo velik rast prodaje domaćih autora. Ipak, kao i svuda u svijetu, prijevodna književnost je u laganom padu, kao i ozbiljnija znanstvena i publicistička izdanja”, kazao je Serdarević.

Inflacija kao izazov

Inflaciju je glavni urednik Frakture naveo kao najveći izazov u 2025. godini. Drugi veliki izazov je radna snaga, posebice pitanje plaća koje često nisu konkurentne u usporedbi s drugim industrijama. “Mladi ljudi u ovom poslu moraju mnogo učiti jer je riječ o zahtjevnom radu. Direktna je suradnja s autorima i kupcima te je potrebna stalna komunikacija. Nove generacije tu ponekad imaju poteškoća s izravnim, osobnim razgovorom. Nisu oni krivi, jednostavno, od pandemije i svih promjena koje su se dogodile, promijenila se i dinamika komunikacije. To osjeća i naša industrija, ali u tome nismo usamljeni”, primjećuje Serdarević.

Fraktura je ostvarila oko dva milijuna eura ukupnog godišnjeg prihoda prošle godine, dok je Znanje uprihodilo oko 16 milijuna eura prema podacima analitičke tvrtke Dun&Bradstreet. Tijekom poslovanja ove godine i Znanje je kao najveći izazov istaknuo inflaciju i porast troškova, iako najmanje papira, koji je više bio problem prethodnih godina.

“Svakako su ti izazovi na tržištu utjecali na naše poslovanje, no ne toliko da bi izazvali ikakve značajne posljedice, stoga tijekom ove godine i dalje bilježimo rast prodaje”, poručuju iz Znanja.

Kolarić je kazala kako u Stilusu obično ostvare dvoznamenkasti rast prodaje u tjednu Interlibera, a posebno je značajno što se paralelno događa i inicijativa ‘Knjiga svima i svuda’ u kojoj je zajednica izdavača osigurala velike popuste ne samo na sajmu, već online i po drugim knjižarama, kako bi se potaklo i one koji ne mogu doći na Interliber da si priušte knjigu na popustu. U Stilus Knjizi pripremili su popuste do 80 posto.

Svi upitani izdavači, uglavnom su zadovoljni koliko hrvatski građani godišnje čitaju. U Znanju kažu kako od 2020. godine bilježe kontinuirani rast prodaje knjiga, a mlađa populacija više čita na engleskom jeziku. Zabilježen je porast prodaje knjiga na hrvatskom jeziku, a pozitivan trend u industriji potvrđuje i sve veći broj novih izdavača.

“Ljudi koji su ljubitelji čitanja, čitaju više. Najviše smo izgubili one koji su kupovali i čitali jednu knjigu godišnje, njih moramo vratiti”, smatra Serdarević.