Zajednička poljoprivredna politika Europske unije ne smije se integrirati s drugim područjima financiranja niti postati dijelom šire financijske omotnice, kako se predlaže u novom proračunu od 2028., a smanjenje administrativnog opterećenja za poljoprivrednike mora biti jedno od vodećih načela Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a). Marko Vešligaj, član Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, smatra da opstanak europske poljoprivrede i ruralnih zajednica ovisi o ZPP-u, koji je stoga važno očuvati u obliku u kojem je bio dosad.
ZPP podupire oko 9,1 milijun poljoprivrednih gospodarstava u EU, a 77 % građana smatra da ZPP ispunjava svoju ulogu u osiguravanju stabilne i pristupačne opskrbe hranom za 450 milijuna Europljana. Dok zastupnik Vešligaj pozdravlja povećanje određenih financijskih naknada za poljoprivrednike te smanjenje administrativnog tereta, najveću opasnost prijedloga novog ZPP-a vidi u objedinjavanju nekoliko programskih fondova u jedan, uključujući dvije najveće proračunske stavke – Kohezijski fond i Zajedničku poljoprivrednu politiku. Protivi se i namjeri ukidanja “drugog stupa” ZPP-a, namijenjenog razvoju ruralnih područja.
Novi prioriteti
Prioriteti Europske komisije promijenili su se – povećavaju se sredstva za obranu – no poljoprivreda i ruralni razvoj moraju ostati strateški prioriteti jer je, smatra Vešligaj, sigurnost hrane preduvjet globalne sigurnosti.
“Parlament je izričito protiv spajanja ZPP-a u jedinstveni nacionalni fond jer se tako ne bi očuvao zajednički karakter politike ni jednaki uvjeti za sve poljoprivrednike u državama članicama. Štoviše, s obzirom na nejasnu unutarnju strukturu, postoji opasnost da se ponište i napori koje smo ostvarili u procesu pojednostavljenja”, upozorava zastupnik Vešligaj te objašnjava zašto je ukidanje drugog stupa pogubno.
Naime, drugi je stup bio “težak” 95,5 milijardi eura, a Hrvatskoj je od toga bilo na raspolaganju oko milijardu i pol. Ako novi prijedlog proračuna bude prihvaćen, to će za hrvatske poljoprivrednike značiti manje sredstava za poticanje i modernizaciju proizvodnje. To je osobito važno za naše OPG-ovce, koji iz sredstava ZPP-a financiraju sve – od nove opreme do promotivnih aktivnosti – a financira se i javna infrastruktura u ruralnim područjima. Budući da se čak 80 % javnih investicija financira iz EU fondova, jasno je da bi takav scenarij bio ogroman udar na lokalnu samoupravu.
Vešligaj smatra da EU ima dovoljno sredstava u proračunu, ali je ključno kako će se ona rasporediti. Ako prođe ovakav prijedlog Komisije za novi višegodišnji proračun, potrebe Hrvatske neće biti moguće zadovoljiti. Zato je, smatra zastupnik, važna i reakcija Vlade, odnosno da na Vijeću odbije takav prijedlog.
“Jedan veliki, tzv. megafond, koji spaja dva programa financiranja – Koheziju i ZPP – a koji su ključni za poljoprivredu, ruralne zajednice i javnu infrastrukturu, Hrvatskoj nikako ne odgovara. Ako se taj prijedlog ne uspije odbiti i vratiti Komisiji na doradu, Hrvatska mora izraditi jasan plan kako će pokriti rupe u financiranju poljoprivrede i ruralnog razvoja koje će nastati ovim smanjenjem. To je i ideja Komisije – da države članice krpaju novonastalu rupu. Međutim, to je izvedivo samo za one koje imaju jasno definirane prioritete i reforme te proračunske viškove. Kod nas to nije slučaj i osobno strahujem da neće biti ni političke volje ni sredstava za dugoročni i održivi razvoj naše poljoprivrede”, upozorava Vešligaj.
Europska i hrvatska poljoprivreda već se sada suočavaju s brojnim izazovima. Sektorski gledano, bilježi se veliki pad potrošnje vina. U sektoru mlijeka, pak, na tržištu nisu pokriveni svi inputi proizvodnje, pa su proizvođači prisiljeni prodavati ispod proizvodne cijene. Zastupnik Vešligaj tražio je da se na razini EU takva praksa zabrani, no za njegov prijedlog trenutačno nema sluha. Sektor stočarstva suočen je s bolestima, a velik je problem i prekomjeran uvoz, često upravo iz zemalja iz kojih prijeti opasnost od takvih bolesti. Klimatski ekstremi sve su češći. Trenutačno poljoprivrednici mogu dobiti potporu ako su im gubici veći od 20 % godišnjeg prosječnog prihoda – sada se traži spuštanje tog praga na 15 %.
Generacijska obnova
“Izazova, dakle, ima mnogo i brojni su. No upravo zato moramo i mi na europskoj razini, ali i Vlada i Ministarstvo na nacionalnoj, učiniti sve kako bismo zaštitili domaću poljoprivrednu proizvodnju. ZPP je kamen temeljac EU i, u svjetlu spomenutih izazova, potreban nam je jači nego ikad”, naglašava Vešligaj.
Kako je gotovo 58 % poljoprivrednika u EU starije od 55 godina, a samo 6 % mlađe od 35, generacijska obnova ključna je za budućnost europske poljoprivrede. Zastupnici stoga traže da se jednokratna isplata za mlade i nove poljoprivrednike te za osnivanje ruralnih malih i srednjih poduzeća poveća s 50.000 na 75.000 eura. Nedavno je predstavljena i Europska strategija za generacijsku obnovu u poljoprivredi s brojnim pogodnostima za mlade.
“Vjerujem da će sve ono što radimo – a radimo puno – učiniti poljoprivredu privlačnijom mladima. No potrebno je i ulaganje u infrastrukturu, bolje uvjete života u ruralnim područjima te u obrazovanje i zdravstvo. To je preduvjet za sve drugo o čemu govorimo”, zaključuje Marko Vešligaj.
* Sadržaj omogućio Europski parlament
