Umjetna inteligencija može poboljšati radnu produktivnost i učinkovitost, brzo analizirati veliku količinu podataka te automatizirati šablonske, ponavljajuće zadatke. Maloprodaja i marketing, financijski sektor, te ICT sektor područja su u kojima AI trenutačno ima najveću primjenu. Kako će izgledati budućnost uz AI i hoće li nas strojevi zamijeniti, glavno je pitanje u posljednje vrijeme.
Bill Gates je tako nedavno prognozirao kako će samo tri zanimanja preživjeti umjetnu inteligenciju: biologija, energetski sektor te dizajn i programiranje AI alata. Da su spomenuta područja manje podložna potpunoj automatizaciji, jer se u velikoj mjeri odnose na istraživanje nepoznatog i donošenje odluka u kontekstima koji zahtijevaju isključivo ljudsku prosudbu, slaže se i Anamarija Minarski, direktorica Odjela za zaposleničko iskustvo i organizacijsku kulturu u Hrvatskom Telekomu.
No, mnogi poslovi, pogotovo oni koji uključuju ljudski kontakt, empatiju ili prilagodbu, neće nestati, smatra ova stručnjakinja, nego će se promijeniti i nadograditi novim alatima. U tom kontekstu, važnije od „preživljavanja“ određenih zanimanja jest spremnost da učimo, prilagođavamo se i razvijamo nove vještine koje će pomoći da surađujemo s tehnologijom umjesto da je se bojimo.
Besplatna edukacija
Nakon što je podijelio besplatne licence za Perplexity Pro svima u Hrvatskoj, integrirao pametnog asistenta u aplikaciju Moj Telekom i razvio AI rješenja za poslovne korisnike, HT je, svjestan važnosti edukacije, pokrenuo i nacionalni program besplatnih AI edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku, kako bi svatko u Hrvatskoj imao priliku razumjeti i koristiti AI. Program „AI ti to možeš“ sastoji se od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje niz praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa, dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom, koji su započeli s temom “AI pod povećalom: sigurnost, granice i odgovorno korištenje”. “AI u svakodnevici – vaš pametni saveznik” i “AI i radni dan – kako raditi brže i pametnije” iduće su teme, kojima će se redovito dodavati nove.
Da će AI promijeniti, ne samo naše navike, nego i cjelokupno tržište rada, jasno je već sada. Poželjan profil zaposlenika budućnosti, više nego ikad, podrazumijevat će kombinaciju tvrdih i mekih vještina. Razumijevanje podataka i alata umjetne inteligencije, uz razvijeno kritičko mišljenje i sposobnost jasne komunikacije, postaje novi profesionalni standard, smatra Anamarija Minarski.
“Poslodavci već danas traže radnike koji se znaju služiti AI alatima, od oblikovanja upita generativnim modelima do tumačenja rezultata i provjere njihove točnosti. Za očekivati je da će vještina korištenja umjetne inteligencije imati sve veću važnost kao kriterij pri zapošljavanju. Upravo iz tog razloga, HT sustavno ulaže u razvoj digitalnih i AI vještina zaposlenika kako bi ih podučio i informirao o najnovijim trendovima na tržištu, a posljedično i održao konkurentan tržišni status”, kaže Minarski.
Vještine koje treba razvijati
Sukladno tome, bilo bi dobro i poželjno da svaka zaposlena osoba danas razumije osnovne koncepte podataka i njihovu ulogu pri korištenju umjetne inteligencije – uključujući i to što AI može, a što ne može. Nakon te početne faze svojevrsnog upoznavanja s AI-jem, čemu svakako pridonose i projekti poput HT-ova „AI ti to možeš“, nužno je ovladati s relevantnim AI alatima, poput generativnih aplikacija za obradu teksta i slike.
“Digitalna pismenost, koja obuhvaća učinkovito upravljanje digitalnim alatima, podacima i datotekama, postaje ključni preduvjet za uspješno sudjelovanje u modernom radnom okruženju. Jednako je važna i svijest o etičkim aspektima primjene AI, osobito kada je riječ o zaštiti privatnosti, sprječavanju pristranosti i odgovornom korištenju tehnologije. Uz tehničke vještine, sve se više cijene i tzv. meke vještine – sposobnost rješavanja problema, kreativna primjena AI-a u optimizaciji poslovnih procesa te jasna i učinkovita komunikacija, kako s kolegama i kolegicama, tako i klijentima te dionicima. Kombinacija tehničkog razumijevanja i razvijenih interpersonalnih vještina ključna je za uspješnu integraciju umjetne inteligencije u svakodnevni rad”, smatra Anamarija Minarski.
Aktivan i angažiran um
Prvi korak jest edukacija stanovništva. Bilo bi dobro integrirati osnove digitalne pismenosti, kao i etičke aspekte vezane uz umjetnu inteligenciju, u obrazovni sustav, već od najnižih razreda. U srednjim i visokim školama veliku bi vrijednost imalo uvođenje praktičnih programa koji će učenicima i studentima biti uvod u strojno učenje, rad s podacima te inženjerski pristup rješavanju problema, koji će ih što bolje pripremiti za aktualne zahtjeve tržišta rada. No, Minarski smatra da je istodobno jednako važno razvijati i vještine poput kritičkog razmišljanja, mogućnosti adekvatnog pristupa problemu i njegovu rješavanju te međusobne suradnje. Na pitanje što misli o tome kako će se AI razvijati te hoćemo li “poglupiti” zbog AI-a, kako se to često u javnosti čuje, ova stručnjakinja smatra da “nema mjesta panici”.
”Da, postoji bojazan o pretjeranom svakodnevnom oslanjanju na AI, bez aktivnog kritičkog promišljanja, koje može s vremenom dovesti do postupnog slabljenja ključnih vještina poput memorije, analitičkog razmišljanja i osnovnih računskih sposobnosti. Ova pojava pokazuje koliko je važno ulagati u obrazovanje i prakse koje razvijaju i čuvaju ključne mentalne vještine. Na taj način moguće je izbjeći pasivno prihvaćanje tehnologije te osigurati da ljudski um ostane aktivan i angažiran”, kaže Anamarija Minarski.
Najugroženija zanimanja zasigurno su ona s puno rutinskih i predvidivih zadataka, poput administracije, osnovnih uslužnih poslova, pojedinih dijelova proizvodnje i slično, dok složeniji i kreativniji poslovi u medicini, znanosti, inženjerstvu i upravljanju imaju veću otpornost, a od korištenja umjetne inteligencije mogu samo profitirati. Trenutno radno aktivno stanovništvo zasigurno će, smatra ova stručnjakinja, zahtijevati dodatne edukacije. HT-ov nacionalni program besplatnih edukacija o AI-u, odličan je poticaj i primjer pametnog ulaganja u sebe.
Koji ste AI tip?
Inače, osmišljavanju i pokretanju programa prethodilo je HT-ovo nacionalno istraživanje o stavovima i navikama korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji među ispitanicima u dobi od 16 do 65 godina. Istraživanje je pokazalo kako prevladava otvorenost prema AI-ju jer pozitivan stav prema umjetnoj inteligenciji ima 45% ispitanika, neutralan njih 40%, a negativan 15%. Najveći udio ispitanika (34%) koristi AI alate nekoliko puta mjesečno, dok ih petina (21%) to čini nekoliko puta tjedno, a 18% rjeđe od jednom mjesečno. Najmanje je onih koji alate koriste svakodnevno (12%). Zanimljivo je kako 76% smatra da bi edukaciju o umjetnoj inteligenciji trebalo uvesti i u osnovne škole.
Na temelju dobivenih podataka među građanima Hrvatske su prepoznata četiri tipa korisnika umjetne inteligencije, Oprezni promatrači (33%), Snalažljivi praktičari (28%), AI avanturisti (32%) i AI entuzijasti (7%). Uz njih, identificirana je i manja, vrlo napredna skupina nazvana AI gurui. Koji ste vi AI tip i i kako nadograditi svoje znanje koje će vam koristiti u svakodnevnom poslovnom i privatnom životu, možete saznati ako ispunite kratki kviz. Vrijednost edukacijskih modula „AI ti to možeš“, koji uključuju sve webinare i edukativne sadržaje je 700 eura po osobi, ali HT ih omogućava besplatno svim građanima Hrvatske.
* Sadržaj omogućio Hrvatski Telekom
