Na tržištu rada EU, koje obilježava kroničan manjak radnika, još uvijek oko 26,7 milijuna osoba ili 11,7 posto radno aktivnih u dobi od 15 do 74 godine nije angažirano u skladu sa svojim potencijalom, objavio je Eurostat. Podaci su to za 2024., a iz izvješća zaključuje se da je nastupilo značajno poboljšanje u odnosu na stanje prije deset godina, kada je taj udjel bio na razini od 18,6 posto. Pri izračunu neiskorištenosti radne snage Eurostat ne razmatra samo nezaposlenost, koja jest glavno obilježje kod većine članica (5,7%), nego i osobe koje su dostupne za rad, ali ne traže zaposlenje (2,7%), nedovoljno zaposlene osobe koje rade u nepunom radnom vremenu (2,4%) i osobe koje traže posao, ali nisu odmah dostupne za rad (0,9%).
Bolje nego prije 10 godina
Gledano po zemljama, najlošiji su pokazatelji za Španjolsku, čijih 19,3 posto radno aktivnih ne participira na tržištu, te Finska i Švedska (gotovo 18%). Poljska i Malta imaju najbolje pokazatelje, na tamošnjem tržištu rada ova populacija čini pet posto, a slijede Slovenija i Mađarska sa 6,3 posto. Razlike su velike i po pojedinim skupinama pa, primjerice, u Irskoj i Nizozemskoj najveći problem nije visok udjel nezaposlenih, nego osoba koje ne rade na puno radno vrijeme, dok u Češkoj prevladavaju osobe koje traže posao, ali nisu odmah dostupne za rad, a u Italiji preteže kategorija onih koji su dostupni, ali ne traže zaposlenje.
Hrvatska po svim pokazateljima stoji među onima s manjim udjelima. Ukupno u neiskorištenom potencijalu tržišta rada ima udjel od osam posto, s tim da većinu čini kategorija nezaposlenih (4,9%). Podzaposleni koji ne rade na puno radno vrijeme imaju udjel od 0,9 posto, a najmanje je onih koji traže posao, ali nisu odmah dostupni (0,3%).
Te brojke, kaže Predrag Bejaković, dugogodišnji analitičar Instituta za javne financije, specijaliziran za tržište rada, znatno su bolje, kao i u EU, nego prije deset godina. Točnije, odnos je neusporediv jer nezaposlenost je danas izrazito niska, iako se ne smije zaboraviti i da je puno mladih otišlo iz Hrvatske, tržište i dalje obilježava niska participacija žena i mladih, te još uvijek ranije povlačenje s tržišta rada u mirovinu.
Utjecaj migracija
Kao i u EU, pa i SAD-u, nepovoljan moment su i nedovoljno usklađena socijalna politika s tržištem rada pa se nameće i problem neisplativosti rada. Ako zarada od rada nije bitno veća od socijalnih prava, radno aktivni neće biti motivirani za ostanak na tržištu. Boljka je i s potrebama tržišta nedovoljno usklađena obrazovna politika.
“Na slabljenje radnog kontingenta sve više će se odražavati dugotrajni pad broja novorođenih pa je potrebno strože penalizirati preuranjeni odlazak u mirovinu i poticati dulji ostanak u radnoj zoni”, kaže Bejaković, a izrazito važnim vidi i daljnje smanjenje sive ekonomije. Konstatira da bi bez vanjskih migracija nakon ulaska u EU brojke o neiskorištenosti tržišta rada bile vjerojatno puno nepovoljnije, ali i da same migracije dugoročno nisu negativne jer “mladi će se naučiti na poduzetništvo i rizik te na kulturu prava”.
