Rizik se stalno povećava u cijelom financijskom sustavu, potaknut pojedinačnim ulagačima koji usvajaju sve više špekulativne, kratkoročne i rizične strategije trgovanja. Iako mnogi poslovni čelnici prepoznaju akumulaciju rizika, možda ne shvaćaju potpuno njezine razmjere i potencijalne posljedice. Ključno je da rizici nisu ograničeni na financijska tržišta. Neobuzdane špekulacije također prijete stabilnosti financija kućanstava i, u konačnici, širem gospodarstvu.
Prijenos bogatstva
Opasnost je postala akutna jer će se preuzimanje rizika pojačati. Digitalne platforme i mobilne aplikacije olakšale su trgovanje, privlačeći val novih maloprodajnih sudionika. Nedavno je američki predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu naredbu kojom se mirovinskim planovima 401(k) dopušta ulaganje u alternativnu imovinu kao što su privatni kapital, privatni dug, infrastruktura, nekretnine, roba i kriptovalute. Tradicionalno rezervirana za institucionalne i profesionalne ulagače, ta je imovina obično nelikvidna i nosi rizike kojima većina trgovaca na malo jednostavno nije sposobna upravljati.
Da bi problem bio još veći, predviđa se da će baby boomeri (ljudi rođeni između 1946. i 1964. godine) do 2048. godine proslijediti oko 124 bilijuna dolara mlađim generacijama. Taj ogroman prijenos bogatstva već osnažuje skupinu malih ulagača s jakim apetitom za dionicama, kriptovalutama i meme dionicama i meme coinima, kao i za tržištima sportskog klađenja i sportskih prognoza.
Istodobno, nova generacija trgovaca na malo ima dosad nezabilježen pristup tržištima i alatima za trgovanje vrlo složenim derivatima kao što su opcije nultog dana. Nekoć poglavito rabljeni za zaštitu od financijske izloženosti ili zauzimanje dugoročnijih pozicija, takve visokorizične instrumente sada sve više rabe ulagači koji traže brze povrate za unutardnevne oklade na kretanje cijena dionica. Mnoge od ovih trgovina ne pokreću temeljni čimbenici, već glasine i narativi koji kruže Redditom i drugim platformama društvenih medija.
Još gore, neki trgovci povećavaju rizične oklade zaduživanjem, posuđujući novac za kupnju volatilnije imovine. Drugi se zadužuju za kupnju proizvoda koji već imaju financijsku polugu, ponajviše NASDAQ fondova kojima se trguje na burzi s trostrukom polugom kao što su TQQQ (trostruko dugo) i SQQQ (trostruko kratko). Za ove su fondove karakteristična iznimno kratka razdoblja držanja: pet dana za TQQQ i samo dva za SQQQ.
Špekulativni način razmišljanja proteže se na pojedinačne dionice. Dionice tvrtki kao što su Robinhood, Coinbase, Palantir i Tesla imaju prosječno razdoblje držanja kraće od mjesec dana, što upućuje na to da mnogi ulagači špekuliraju o kratkoročnim kretanjima cijena umjesto da procjenjuju kako će se ta poduzeća ponašati tijekom vremena.
Osim pojedinačnih portfelja, ovo špekulativno ponašanje, koje zanemaruje temeljne čimbenike i financijske metrike (kao što su omjeri cijene i zarade) koji su dugo vodili odluke o ulaganju, pridonosi ionako neprozirnoj i uglavnom nemjerljivoj poluzi u bankarskom sustavu u sjeni. Kao posljedica toga, trgovine potaknute dugom napuhuju sistemske rizike, povećavajući vjerojatnost neprihodonosnih kredita i raširenih neispunjavanja obveza koje bi se mogle preliti na realno gospodarstvo.
Za poslovne lidere i tvorce politike pojavom ove špekulativne kulture nastaju dva problema. Najneposrednije, u kombinaciji s rastućom financijskom polugom, uvodi nove sistemske rizike.
Financijske igre
Gubici od rizičnih oklada mogli bi se odraziti na financijski sustav, slično kao što je to učinio slom američkog hipotekarnog tržišta 2008. godine, destabilizirajući globalno gospodarstvo. U najgorem slučaju, kratkoročni privatni dobici mogli bi se ponovno pretvoriti u gubitke koje financiraju porezni obveznici.
Drugi problem podrazumijeva dugoročno zdravlje realnoga gospodarstva. Kao što je John Maynard Keynes primijetio prije gotovo jednog stoljeća, pretjerane špekulacije iskrivljuju gospodarski razvoj preusmjeravajući resurse od produktivnih ulaganja. Kapital koji bi inače mogao podržati napredak u zdravstvu, infrastrukturi i drugim ključnim sektorima umjesto toga se preusmjerava u kratkoročno trgovanje i financijske igre.
Ako se špekulativno trgovanje ne obuzda, nastat će praznine u arhitekturi tržišta i financijskim instalacijama koje usmjeravaju kapital u produktivne pothvate i otežat će se stvaranje nove generacije dugoročnih malih ulagača. Tržišta kapitala koja su nekoć financirala tvrtke i pokretala održivi gospodarski rast poslužit će kao igrališta za kratkoročne kockare koji jure za trgovinom tjedna. Erozija “strpljivog” kapitala oslabit će stabilnu bazu ulagača na koju su se tvrtke povijesno oslanjale.
Iako su termiti špekulacija već na djelu unutar financijskog sustava, najhitnija pitanja ostaju uglavnom nepostavljena. Priprema li se teren za još jednu globalnu krizu? Koliko erozije mogu izdržati temelji ekonomije?
© Project Syndicate, 2025.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu