Možda danas slatka vina nisu u centru pozornosti i možda gube bitke u vinskim kartama naspram mora suhih bijelih i crnih vina, nekoć su se slatka vina smatrala jedinstvenim eliksirom, isključivo rezerviranim za aristokraciju i svjetske vođe. Baš kao što je ananas imao status kraljevskog voća, moći i luksuza, slatka vina bila su svojevrsni “opium” u kojem su jedni glorificirali ljubav, a drugi liječili svoju tugu.
Svjetska senzacija i njezin nestanak
Spominje se da su Louis XVI. i Marie Antoinette u svojem podrumu dvorca Versailles imali više butelja slatkog vina Vin de Constance nego onih čuvenih burgundijskih. George Washington, John Adams i Thomas Jefferson, utemeljitelji Sjedinjenih Američkih Država, redovito su naručivali Vin de Constance, dok je Napoleon Bonaparte u svojim zadnjim godinama u egzilu na Svetoj Heleni, jasno dao do znanja da je čak i u porazu Vin de Constance vino kraljeva i vođa.
Priča najpoznatijeg Južnoafričkog vina počinje kada je 1685. godine Simon van der Stel, prvi guverner poluotoka Cape, osnovao devet stotina hektara imanje Constantia. Podnožje Constantiaberg planine s granitnim tlom i hladnim povjetarcem koji dopire s Atlantika preko False zaljeva, osim monumentalnog pogleda, činilo je idealne uvjete za sadnju vinove loze – posebice za proizvodnju slatkog vina od aromatične sorte Muscat de Frontignan. Već 1692. godine prva bačva vina poslana je u Europu preko Dutch East India trgovačke tvrtke te se vrlo brzo Vin de Constance našao na stolovima europske aristokracije. Umjereni klimatski uvjeti i dobro drenažna granitna tla, omogućili su proizvodnju ultraslatkog i raskošnog vina čija se intenzivna aromatika i prirodna slatkoća izuzetno cijenila.
Rekreacija legendarnog vina
U 18. stoljeću Vin de Constance zadobio je svjetsku reputaciju kao zlatni nektar u kojem su uživali veliki pisci, svjetski vođe te kraljevi i kraljice. Međutim, krajem 19. stoljeća, pojavom trsne uši filoksere, ekonomskim prevrtanjima te sve većim tržišnim preferencijama za suha vina, farma na posjedu Constantia s vremenom je bankrotirala ,a time je i ugašena proizvodnja Vin de Constance vina.
Stotinjak godina poslije, Duggie Jooste, biznismen iz Cape Towna, kupuje sad već mnogo manje Constantia imanje te 1982. godine na nagovor Chrisa Orffera, profesora agronomije sa Sveučilišta Stellenbosch, odlučuje posaditi osam hektara Muscat de Frontignana i rekreirati čuveno slatko vino Vin de Constance. Nova era Vin de Constancea počinje berbom 1986., koja izlazi na tržište 1990. godine, a vino je stilski kasne berbe – baš kao i ono povijesno.
Kako bi se sačuvao originalni karakter vina, vinarija Klein Constantia pomno je studirala povijesne zapise vinskih procesa koji su, između ostalog, uključivali tradicionalne tehnike, poput dulje maceracije te odležavanja u hrastovim bačvama.
Probrana selekcija i četverogodišnje odležavanje
Proizvodnja Vin de Constancea zahtjeva posebnu pozornost, kako u berbi, tako i podrumu. Naime, deset posto grožđa bere se ranije kako bi se napravila baza vina od 12,5 do 13 posto alkohola koja sadrži veću kiselinu.
Ostatak grožđa ostavlja se na lozi kako bi se šećeri dodatno koncentrirali, a neke bobice pretvorile u suvice. Glavna berba uključuje tri tonusa berbe kako bi se ubralo samo najbolje i optimalno zrelo grožđe, od čega će deset posto biti suvice. Ako suvice sadržavaju veliku koncentraciju šećera, onda će se pomiješati s baznim vinom kako bi se šećeri ekstrahirali. Grožđe se nakon toga jače preša jer stil Vin de Constancea uključuje tanine iz tvrdih potkožica muškata koji daju strukturu i dugovječnost vinu. Mošt se odlijeva u 500-litarske drvene bačve francuskog hrasta u kojem fermentira i odležava iduće četiri godine u kontaktu s talozima. Rezultirajuće vino imat će 14 posto alkohola i oko 170 grama po litri ostatka neprovrelog šećera.
Pratnja najfinijim slasticama
Vin de Constance krasit će zavodljiva boja bijelog zlata, dok će intenzivne arome jasmina, arancina, marelica i sandalovine izmamiti svačiji osmijeh. Nepce će biti bogato i kremozno s kompleksnim teksturama, začinskim notama i citrusnim završetkom. Zbog svoje izrazite strukture, alkohola i ostatka šećera, Vin de Constance pogodan je za duga odležavanja.
Vino dolazi u unikatnoj boci od pola litre koja odaje hommage ručno rađenim i puhanim staklenim bocama u kojima se nalazilo originalno vino. Vin de Constance najbolje će se sljubiti s francuskim klasikom kao što je ‘tarte tatin’ ili s poširanim kruškama u butterscotch umaku i pralinama od orašastog voća. Cijena Vin de Constancea iznosi oko 75 eura.
