Institut za javne financije (IJF) upozorava da hrvatski porezni sustav nije dovoljno konkurentan za zadržavanje vrhunskih stručnjaka, unatoč prosječnom poreznom opterećenju u odnosu na druge europske zemlje. Ivica Urban, vodeći stručnjak IJF-a, u najnovijem izdanju stručnog časopisa Osvrti, predlaže konkretne mjere za rasterećenje visokih plaća koje bi povećale neto iznos primanja visokokvalificiranih zaposlenika, a pritom minimizirale utjecaj na državni proračun.

Dugoročni razvoj

Ivica Urban iz IJF-a predlaže četiri mjere za rasterećenje visokih plaća: uvođenje maksimalne osnovice za zdravstvene doprinose na razini pet prosječnih bruto plaća, smanjenje najviše osnovice za mirovinske doprinose s šest na pet plaća, povećanje praga za primjenu druge porezne stope na 7200 eura mjesečno te omogućavanje gradu prebivališta da određuje najnižu stopu druge porezne klase (trenutno 25%).

Procjenjuje se da bi te mjere u 2025. smanjile državni prihod za oko 120 milijuna eura, uključujući 55 milijuna manje od zdravstvenih doprinosa, 14 milijuna manje od mirovinskih doprinosa i 51 milijun manje od poreza na dohodak. Iako bi ove promjene rezultirale određenim padom prihoda, Urban smatra da su one nužne za unaprjeđenje konkurentnosti i zadržavanje ključnih stručnjaka u zemlji. Naglašava kako su visokoobrazovani i visokokvalificirani radnici presudni za dugoročni gospodarski razvoj Hrvatske. Stoga je, uz konkurentan porezni okvir, nužno zadržati postojeće stručnjake i privući nove iz inozemstva. “Predložene mjere pokazuju da je moguće smanjiti porezno opterećenje rada bez ugrožavanja stabilnosti javnih financija, čime se potiče konkurentnost hrvatskog tržišta rada,” zaključuje Urban.

Analiza IJF-a upućuje na to da je, iako je ukupno porezno opterećenje rada u Hrvatskoj na razini europskog prosjeka, postoje značajne razlike po skupinama zaposlenika. U posljednjem desetljeću Hrvatska je smanjila porezna opterećenja za radnike s visokim primanjima, dok su porezne i doprinosne stope za zaposlenike s prosječnim plaćama ostale uglavnom nepromijenjene. U poreznoj usporedbi s europskim zemljama, RH zauzima srednju poziciju – i što se tiče radnika s prosječnim i s višim prihodima. Međutim, zaposleni s visokim plaćama i dalje plaćaju znatno više poreza nego njihovi kolege u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj. S druge strane, plaćaju manje nego u Sloveniji, Italiji ili Austriji. Taj podatak upozorava na potrebnu ravnotežu i jasna je poruka da Hrvatska, iako nije izrazito opterećena porezima na rad, ne nudi dovoljno atraktivan okvir za stručnjake ključne za gospodarski rast.

Prilagodba poreznog okvira

Stručnjaci Instituta za javne financije stoga pozivaju na donošenje mjera koje će dodatno rasteretiti visoke plaće i osigurati konkurentnije uvjete u poreznom sustavu.

Prema IJF-u, prilagodba poreznog okvira već 2025. može donijeti dodatnu valorizaciju radne snage i dugoročno ojačati hrvatsko tržište rada.