Planirano povećanje minimalne bruto plaće s 970 na 1250 eura do 2028. godine velik broj članica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ocjenjuje rizičnim. Gotovo polovica ih smatra da takav tempo rasta neće moći izdržati, dok svaka šesta predviđa zatvaranje radnih mjesta. Prema podacima HUP-a, čak 70 posto tvrtki podržava indeksaciju minimalne plaće prema rastu produktivnosti i inflaciji.

U analizi glavnog ekonomista Udruge Hrvoja Stojića, objavljenoj u publikaciji Fokus tjedna, navodi se da tri četvrtine članica procjenjuje kako iduće godine ne bi moglo podnijeti povećanje veće od pet posto. Više od polovice tvrtki iz prerađivačke industrije upozorava da će povećanje plaća negativno utjecati na investicije, dok 20 posto smatra da ga uopće neće moći izdržati.

Pritisak na marže

“Čak 81 posto tvrtki ne može u potpunosti prenijeti rast troška rada od deset posto kroz cijene proizvoda ili usluga, što upućuje na pritisak na marže i smanjenje profitabilnosti, investicija i zapošljavanja“, upozorava Stojić. Bruto profit hrvatskih poduzeća po zaposlenom upola je niži od prosjeka Europske unije, dodaje.

Oko 70 posto poduzetnika podržava uvođenje automatske indeksacije minimalne plaće uz rast produktivnosti (40 posto) i inflacije (29 posto), a tri četvrtine traže porezno rasterećenje rada, uključujući smanjenje doprinosa za zdravstvo. “Ukupno opterećenje plaća i dalje je glavni strukturni problem konkurentnosti”, ističe glavni ekonomist Udruge.

HUP ponavlja svoj ranije izneseni prijedlog o “depolitizaciji” određivanja minimalne plaće eksplicitnim vezivanjem njezina rasta uz inflaciju i produktivnost, izmjenu tretmana stanke za odmor te smanjenje troška bolovanja za poslodavce. Također, predlažu razmatranje instituta minimalne vrijednosti sata rada, zbog razlika u broju radnih sati po mjesecu.

Uz to, poslodavci se zalažu za povećanje osnovnog osobnog odbitka na razinu bruto jedne minimalne plaće i rasterećenje viših plaća u sektorima s visokom dodanom vrijednošću, poput inženjeringa, medicine i projektnog menadžmenta.

Reguliranje cijena

Istodobno, poslodavci upozoravaju na negativne učinke ograničenja cijena prehrambenih proizvoda. Mjera, koja trenutačno obuhvaća 70 artikala, prema njihovim ocjenama ugrožava domaću prehrambenu industriju jer rast ulaznih troškova – sirovina, energenata i rada – nije praćen povećanjem prodajnih cijena.

“Unatoč višoj inflaciji hrane nego u EU, produktivnost hrvatske poljoprivrede je 3,5 puta niža od njemačke. Bez isplativosti nema ulaganja ni rasta dodane vrijednosti”, poručuju iz HUP-a. Smatraju i da sadašnji okvir zakona i pravila EU fondova dodatno ograničava investicije te potiče gašenje manjih farmi i pogona, osobito u mliječnom i mesnom sektoru napominjući da domaća proizvodnja pokriva tek 40 posto potreba za mlijekom, dok Europska unija proizvodi 16 posto više od vlastitih potreba. “Apsurdno je da limitiranje cijena potiče uvoz jeftinije i manje kvalitetne hrane. Udvostručena ovisnost o uvozu znači gubitak tržišta za domaće proizvođače i veću ranjivost potrošača na poremećaje i nestašice”, upozoravaju.

Manje poslovnog rizika

Prije nego što nekome povjerite novac, provjerite ove podatke o njegovu poslovanju

Kućni budžet pod kontrolom

Računi, hrana i neplanirani troškovi pojedu plaću. Kako ipak pronaći novac za štednju?

Poslodavci smatraju da sama obveza objave cjenika već potiče konkurenciju među trgovcima i dobavljačima te da su dodatna ograničenja cijena “nelogična, osobito uz rekordni rast kupovne moći u Hrvatskoj”. Konačno, HUP predlaže snižavanje stope PDV-a na hranu na razinu usporedivu s okruženjem i praksom drugih članica EU-a. “Takva bi mjera ublažila udar na potrošače i podržala konkurentnost proizvođača”, poručuju.