Potrošnja lijekova u Hrvatskoj nastavila je stabilan rast i u 2024., dosegnuvši ukupno 1,76 milijardi eura, što je 13,3 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci HALMED-a. Trend kontinuiranog rasta traje već pet godina, s prosječnim povećanjem od pet do šest posto u dozama i 12 posto u vrijednosti.

Po broju korištenih doza prednjače lijekovi za kardiovaskularne bolesti, dok po vrijednosti potrošnje najveći udio, čak 40 posto, zauzimaju onkološki i imunomodulacijski lijekovi.

Najčešće korišteni pojedinačni lijek i dalje je vitamin D, čija je potrošnja nastavila rasti i nakon pandemije. Slijede lijekovi za regulaciju kolesterola i želučane kiseline poput atorvastatina, rosuvastatina i pantoprazola, a rast bilježe i folna kiselina te protuupalni naproksen.

Financijski najveći izdatak vezan je uz imunoterapijski lijek pembrolizumab (koristi se u liječenju zloćudnih bolesti), čija je potrošnja lani iznosila gotovo 95 milijuna eura. Među deset najskupljih prevladavaju biološki lijekovi, a ukupno je 11 od 25 najskupljih pripadalo skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza.

Iako 97 posto potrošnje čine izvanbolnički lijekovi, bolnice snose više od polovice ukupnog troška, oko 905 milijuna eura, upravo zbog visokih cijena novih terapija. Najveći skok bilježi se kod hormonskih lijekova (+21,5%) te onkoloških i imunomodulacijskih (+20%), ali raste i potrošnja antidijabetika i antitrombotika. Na tržištu je prošle godine bilo dostupno 1687 lijekova, a 90 posto ukupne potrošnje pokriva HZZO.