”Hrvatska koju hrane naša polja”, bila je središnja tema jučerašnje konferencije Hrvatska kakvu trebamo koja se već osmu godinu zaredom bavi ključnim pitanjima razvoja domaćeg gospodarstva. Proizvodnja hrane jedno je od ključnih strateških pitanja svake države, a u vremenu energetskih kriza, klimatskih promjena i nesigurnosti opskrbnih lanaca, Hrvatska mora pronaći način kako osigurati prehrambenu neovisnost i izgraditi održiv model proizvodnje. Konferenciju je organizirao Večernji list, uz Podravku kao suorganizatora.
“Ideja je da razgovaramo dok još nešto možemo promijeniti ili signalizirati prije nego što državni proračun bude finaliziran, da razmijenimo iskustva, prije svega između gospodarstva i politike, te iz Koprivnice pošaljemo poruke kakvu Hrvatsku trebamo i kako da bude bolja. Želja nam je da povežemo zelenu i plavu Hrvatsku”, rekao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
Investicijski ciklus
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kazala je da je Podravkin investicijski ciklus dovršen na vrijeme i u roku.
“Svi naši projekti, što tehnološke, što infrastrukturne modernizacije, završeni su i pridonose našoj efikasnosti i konkurentnosti proizvodnje. To je također jedan doprinos Hrvatskoj kakvu trebamo i kakvu želimo. Podravka je u odnosu na prošlu konferenciju danas veća za jedan posebno važan segment, a to je poljoprivreda. Cijela integracija i organizacija našeg segmenta Podravka AGRI ide dobro, i ta nova Podravka s prihodima većima od milijardu eura korača sigurno naprijed”, istaknula je M. Dalić.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac pozdravio je nazočne i u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Osvrnuo se na izrazito izazovne geopolitičke okolnosti, naglasivši kako globalna nesigurnost i potreba za skraćivanjem dobavnih lanaca otvaraju povijesnu priliku za Hrvatsku.
“U nešto manje od 10 godina Hrvatska se uspješno transformirala u gospodarstvo koje bilježi visoke stope rasta, koje više nije suočeno s makroekonomskim neravnotežama, javne financije koje više nisu u proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Naprotiv, jedna smo od ekonomija koja, kada govorimo o javnim financijama, može biti primjer i zapadnim razvijenim demokracijama koje su nam nekada bile uzor”, kazao je Primorac.
Dok se najveći vanjskotrgovinski partneri poput Njemačke i Italije suočavaju s ozbiljnim izazovima, stabilnost Hrvatske, dodao je, postaje magnet ne samo za strane radnike, već i za povratak vlastitih iseljenika.
“U približavanju dobavnih lanaca proizvodnje bliže kući, u sigurnijim prostornim uvjetima, imamo priliku, naravno uz snažne stope gospodarskog rasta, vratiti sve one koji su proteklih godina odlazili iz Hrvatske. Gospodarstva zapadne Europe suočena su s brojnim izazovima, i kada takva gospodarstva budu poljuljana i njihove javne financije dođu u nezavidan položaj, naravno da postoji i značajan poticaj Hrvatima koji su otišli da dođu u državu koja ima stabilnije gospodarstvo i perspektivu razvoja”, rekao je ministar Primorac.
U tom kontekstu Vlada je odlučila jačati nacionalnu sigurnost na svim razinama, ne samo ulaganjem u vojnu industriju. Poseban naglasak stavio na energetsku neovisnost.
“Hrvatska se profilirala u regionalno energetsko čvorište”, naglasio je. Istodobno, ogromna ulaganja u prometnu infrastrukturu ključna su za povećanje produktivnosti i mobilnosti. Željeznica ostaje velik izazov, no najavljuje se “renesansa Hrvatskih željeznica”. Vlada u ovom mandatu ima cilj posvetiti se ključnima točkama – demografiji, digitalizaciji, dekarbonizaciji i obrazovanju. Iako je Hrvatska dosegla 80 posto prosječne razvijenosti Europske unije, ministar Primorac je upozorio da je taj put bio “branje niskog voća”.
Daljnji napredak zahtijevat će teže i dublje reforme, a za to je izdvojio tri ključna prioriteta. Prvi je donošenje moderne i osuvremenjene industrijske strategije. “Moramo jasno definirati koje su to naše komparativne prednosti i koju industriju točno želimo razvijati”, poručio je, najavivši da bi ministar gospodarstva Ante Šušnjar novu strategiju trebao predstaviti početkom iduće godine.
Izravna ulaganja
Drugi ključni potez je osnivanje koordinacijskog tijela za poticanje izvoza i privlačenje izravnih stranih ulaganja. U prvi plan treba istaknuti gospodarsku diplomaciju, rekao je ministar. Treći stup je jačanje suradnje između države, gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija. Kao primjer kako premostiti taj jaz, Ministarstvo financija je u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrenulo projekt uspostavljanja FINTECH HUB-a u Hrvatskoj, po uzoru na Luksemburg.
“Naš posao, po mom dubokom uvjerenju, tek počinje. Hrvatska sada, uz ispunjavanje svih preduvjeta, tek ima ozbiljnu mogućnost povećati svoju konkurentnost i unaprijediti strukturu BDP-a”, zaključio je Primorac.
