Ulaskom u razdoblje moguće manje dostupnosti europskih fondova, zbog novih prioriteta EU poput obrane i otpornosti, Hrvatska se suočava s potrebom redefiniranja svog gospodarskog modela. U fokusu je pitanje: može li domaće gospodarstvo, nakon više od desetljeća oslanjanja na izdašna EU sredstva, izgraditi o njima manje ovisan, održivi, konkurentan i otporniji razvojni okvir?
Makroekonomski pokazatelji ukazuju na pozitivan zamah. BDP raste već 18 kvartala zaredom, kreditni rejting je visok s pozitivnim izgledima. S druge, strukturne slabosti i globalna neizvjesnost podsjećaju nas da bez dubinskih reformi nema dugoročne otpornosti.
Pozitivni trendovi ne smiju prikriti dubinske izazove
Prema posljednjem godišnjem istraživanju AmChama provedenom među članicama, čak 61% ispitanih kompanija ocjenjuje poslovno iskustvo u Hrvatskoj kao dobro ili vrlo dobro, što je blagi, ali konstantan rast zadovoljstva u odnosu na ranije godine.
Uz to, 64% ispitanika navodi da je poslovanje bilo uspješnije nego u prethodnoj godini, a čak 78 % planira nastavak širenja i dodatna ulaganja u iduće tri godine. 30% ispitanika smatra da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj među povoljnijima u regiji srednje i istočne Europe, a 53% ispitanika ocjenjuje uvjete poslovanja usporedivima s ostatkom regije srednje i istočne Europe, što predstavlja rast u odnosu na prethodnu godinu.
Ipak, ovi podaci ne smiju nas zavarati. Poslovna zajednica jasno ukazuje na izazove koji kontinuirano ograničavaju potencijal: nedostatak kvalificirane radne snage, visoke troškove rada (posebno srednjih i viših plaća) te upornu inflaciju.
Osam od deset tvrtki planira povećati plaće, a trećina njih želi pri tome nadmašiti inflaciju kako bi zadržala konkurentnost i privukla talente. Tržište rada postaje dinamičnije, ali i skuplje, oslanjajući se sve više na strane radnike i digitalizaciju.
Gospodarski rast uz uvjet dubinskih reformi
Hrvatska je u 2024. zabilježila gospodarski rast od 3,9%, što ju je svrstalo među tri najbrže rastuće ekonomije u Europskoj uniji. Projekcije za 2025. predviđaju i dalje ambiciozan rast od 3,4%. Ulazak u eurozonu i Schengen dodatno je povećalo financijsku integraciju u europski ekonomski prostor, učvrstio ekonomsku stabilnost i otvorio nova tržišta. Makroekonomska stabilnost, pravna sigurnost, jasnost regulative, veličina tržišta i dostupnost radne snage ključni su elementi procjene ulagača za ulazak na tržište.
Makroekonomska stabilnost je važna hrvatska prednost, ali među navedenim čimbenicima nekoliko je onih koje treba adresirati kao ključne prepreke koje i dalje usporavaju poslovne procese i investicijske odluke. To uključuje daljnji rad na unaprjeđenju učinkovitosti pravosuđa, brzini rada administracije, jasnijoj regulativi te bržem izdavanje dozvola, posebice u sektorima poput energetike. Osim toga, dugoročno zabrinjava visoka ovisnost o turizmu, sektoru koji je osjetljiv na vanjske uvjete, a koji generira oko 25% BDP-a. Upozorenja Svjetske banke na tu temu su jasna, gospodarstvo koje se u tolikoj mjeri oslanja na turizam teško može biti visoko otporno na krize. Potrebna je diverzifikacija, osobito prema sektorima s visokom dodanom vrijednošću poput IT industrije, napredne proizvodnje i zelenih tehnologija.
EU fondovi – još nekoliko godina za ključna ulaganja
Do 2030. Hrvatska će imati pristup 25 milijardi eura iz europskih fondova, uključujući više od 10 milijardi iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Znatan iznos tih sredstava namijenjen je zelenoj tranziciji i digitalizaciji, od energetske učinkovitosti zgrada do modernizacije elektroenergetske mreže i razvoja geotermalnih izvora energije. Ovo je, realno gledano, moguće posljednji investicijski ciklus u kojem su europska sredstva tako široko dostupna. Odgovornost za njihovo korištenje sada je potpuno na nama. Ne treba ih promatrati kao instrument kratkoročnog rasterećenja, već kao polugu za stvaranje dugoročne vrijednosti i to kroz razvoj novih tehnologija i zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova. Privatni sektor mora preuzeti vodeću ulogu, a država pružiti stratešku podršku kroz predvidivo regulatorno okruženje, poticajnu poreznu politiku i učinkovitu infrastrukturu.
Porezna politika kao strateški alat
U kontekstu globalne mobilnosti kapitala i radne snage, porezna politika mora služiti kao poluga konkurentnosti. Hrvatska je mnogo učinila na poreznoj predvidivosti, fiskalnom i administrativnom rasterećenju. AmCham je u okviru svojih preporuka za 2025. predložio dodatne mjere: povećanje osobnog odbitka, smanjenje stopa poreza na dohodak sa 30% na 20% i 20% na 10% što je sada u nadležnosti lokalne uprave, povećanje poreznih olakšica za istraživanje i razvoj te proširenje oslobođenja na prihode od ulaganja u društva kćeri.
Poseban naglasak stavljamo na daljnje rasterećenje srednjih i viših plaća i na poticaje za inovacije koji su u zemljama OECD-a već pokazali iznimnu učinkovitost u stvaranju radnih mjesta i privlačenju investicija. Ove preporuke nisu izraz lobističkih interesa, već odgovor na konkretne potrebe društva. Mobilna i visokoobrazovana radna snaga traži fleksibilnost i konkurentne prihode, a poduzeća, trebaju poslovno okruženje koje omogućuje rast bez poreznih opterećenja većih od onih kod regionalnih konkurenata. Ulaganja u istraživanje i razvoj donose višestruke koristi gospodarstvu, ne samo kroz razvoj novih tehnologija i proizvoda već i kroz širi prijenos znanja i poticanje inovacija u cijelom društvu.
Empirijska istraživanja pokazuju da su društveni povrati od takvih ulaganja u prosjeku dvostruko veći od privatnih, čime se potvrđuje potreba za javnom intervencijom kroz porezne poticaje. Iskustva zemlja OECD-a iz 2023. godine pokazuju da su porezni poticaji za istraživanje i razvoj pozitivno utjecali na poboljšanje gospodarskih pokazatelja. Stoga AmCham predlaže povećanje maksimalnih iznosa potpora po istraživačko-razvojnom projektu, fleksibilnije definiranje prihvatljivih troškova, osobito za zahtjevnije i višegodišnje projekte, izravne novčane potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta vezanih za provedbu istraživačkih i razvojnih projekata te troškove usavršavanja i edukacije zaposlenika uključenih u takve aktivnosti. Svakako je potrebno takve mogućnosti predstaviti i učiniti jasno vidljivima poslovnoj zajednici.
Transatlantski odnosi kao strateška poluga rasta
Gospodarski odnosi između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država posljednjih godina bilježe novi uzlet: robna razmjena premašila je milijardu dolara, s posebno snažnim rastom hrvatskog izvoza u sektorima farmaceutike i ICT-a. Međutim, globalna neizvjesnost i protekcionističke mjere predstavljaju izazov. Uvođenje carina stvorilo je potrebu detaljnog preispitivanja strukture troškova poduzeća izvoznika u SAD-a, sigurno će utjecati na redizajn opskrbnih lanaca i logistike, ali nije smanjilo želju hrvatskih poduzeća da konkuriraju na tržištu SAD-a.
Tvrtke iz SAD-a su među značajnim ulagačima u Hrvatskoj, a ukidanje viza i otvaranje mogućnosti korištenja prednosti Global Entry programa dodatno je olakšalo poslovnu mobilnost i suradnju. AmCham mogućnosti vidi u jačanju institucionalne suradnje, transparentnosti i uklanjanju prepreka kao što je dvostruko oporezivanje – čija bi ratifikacija bila snažan signal partnerima i ulagačima.
Što nas čeka nakon 2030.?
Kako bi Hrvatska i nakon 2030. ostala atraktivno i stabilno tržište, potrebno je istodobno djelovati na više frontova. Nužno je osigurati: pravnu sigurnost i učinkovitost pravosuđa, predvidivu i stimulativnu poreznu politiku, fleksibilno i funkcionalno tržište rada, brzo i transparentno izdavanje dozvola, moderniziranu javnu upravu i digitalnu infrastrukturu.
Upravo sinergija između reformi i strateškog ulaganja EU sredstava može osigurati transformaciju gospodarstva, iz velikog oslanjanja na vanjske potpore prema samoodrživom modelu rasta temeljenom na inovacijama, znanju i otpornosti.
Zaključno: imamo šansu – pitanje je hoćemo li je iskoristiti
Hrvatska danas raspolaže ključnim resursima: političkom stabilnošću, međunarodnim povjerenjem, pristupom kapitalu i podrškom europskih institucija. AmCham i njegove članice, koje zapošljavaju više od 110.000 ljudi u Hrvatskoj, kontinuirano ulažu u razvoj, inovacije i stvaranje novih prilika.
