Domaća IT industrija lani je premašila 4 milijarde eura prihoda (4,2 milijarde) te nastavila trend višegodišnjeg rasta u gotovo svim segmentima, pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ipak, rast prihoda industrije, koja broji nešto više od sedam tisuća poduzeća i u kojoj zaposlenici primaju iznadprosječne plaće, usporava. Lani su poslovni prihodi, kao i oni ostvareni od izvoza rasli po stopi od 11,7 i 14,5 posto, što je ispod četverogodišnjeg prosjeka (od 2020. do 2024.) od 17, odnosno 21 posto.
Usporavanje je, dobrim dijelom, vezano uz geopolitičke turbulencije, ali i strukturu domaćeg IT sektora. Prošlo je vrijeme kada su, zbog pandemije Covida-a 19 i zaključavanja, rapidno rasla ulaganja, a time i narudžbe raznih IT usluga. U uvjetima globalnih nestabilnosti budžeti se ograničavaju, ali u IT-u se i dalje značajno ulaže. Prema podacima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), investicije u softver na svjetskoj razini lani su iznosile visokih 675 milijardi dolara (više od polovice tog iznosa potrošeno je u SAD-u). Samo za usporedbu, 2020., dakle prije pandemije, ulaganja u softver bila su gotovo 50 posto niža (454 milijarde dolara).
Porast ulaganja u softver
Fokus investicija koje će, prema WIPO-u, nastaviti rasti ali sporijim tempom, bit će na uvođenju AI alata u poduzeća, kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu oblaka i u skalabilne softverske sustave.
“Porast ulaganja u softver na svjetskoj razini odražava ne samo ubrzanje digitalne transformacije, već i dublji strukturni pomak: konvergenciju softverskog inženjerstva i umjetne inteligencije. AI je gorivo, a softver je vozilo”, piše u izvješću WIPO-a o najvažnijim svjetskim nematerijalnim ulaganjima.
Potražnje za dobrim rješenjima, koja pridonose rastu produktivnosti i konkurentnosti kompanija, ali i svih građana, neće nedostajati. Uspjeh domaćeg IT sektora ovisit će o kvaliteti i inovativnosti proizvoda i usluga koje nude. Situacija po tom pitanju nije bajna. Dobro je poznato da je hrvatski IT sektor previše uslužno, a premalo proizvodno orijentiran, vrlo je fragmentiran i s malo velikih IT tvrtki. Primjerice, tek nešto više od 120, od više od 7000 IT tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje više od pet milijuna eura prihoda, upozorila je nedavno Tajana Barančić, predsjednica Nadzornog odbora IT udruge Unit. Od tih 120 tek 15 ulazi u klub 505 najvećih kompanija u Hrvatskoj po ostvarenim prihodima, pokazuje analiza koja se temelji na podacima analitičke kompanije Dun & Bradstreet. Već godinama najveća kompanija ICT industrije je Ericsson Nikola Tesla, čiji su ukupni prihodi lani rasli 7,92 posto, na 258,2 posto. U prvih pet najvećih još su Nexi Croatia (dio Nexi Grupe specijaliziranog za pružanje digitalnih platnih rješenja), Infobip, Span i King ICT.
Iako podaci Dun & Bradstreeta govore o rastu prihoda Ericssona Nikole Tesle d.d. na razini Grupe, oni su smanjeni 18 posto u odnosu na 2023., na 249,5 milijuna eura. Najveća domaća ICT kompanija tako je lani bila jedna od ukupno pet IT kompanija s liste Top 505 čiji su ukupni prihodi pali. Osim Ericsson NT-u, prihodi su pali King ICT-u (-4,71 posto), Ingram Micru (-8,33 posto), Axiansu Hrvatska (-26,5 posto) te Alsu Croatia (-9,93 posto).
Pad prihoda Ericssona Nikole Tesle objašnjen je padom prihoda na domaćem tržištu do kojega je došlo zbog neproduljenja ugovora u području upravljanih usluga s Hrvatskim Telekomom te smanjenim ulaganjima domaćih teleoperatora u 5G mrežu. U konačnici, prihodi kompanije na domaćem tržištu pali su 49 posto, na 66,4 milijuna. Međutim, vodstvo kompanije, na konferenciji za medije, izrazilo je zadovoljstvo ostvarenim poslovnim rezultatima.
“Prošlu su godinu obilježile političke i ekonomske neizvjesnosti, nastavak snažnih inflatornih pritisaka, promjene na ICT tržištu rada zbog kojih su globalne ICT kompanije smanjivale broj zaposlenih. Pritom je godinu obilježilo i oprezno ulaganje naših kupaca te odgađanje i usporavanje investicijskih ciklusa”, navela je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle. Nakon višegodišnjeg rasta, pad prihoda na 110,3 milijuna eura, odnosno 4,71 posto, lani je zabilježio i King ICT, čiji je predsjednik Uprave Plamenko Barišić lani najavio da će im 2024. biti izazovnija i zahtjevnija od protekle zbog pritiska globalnih podjela, nestabilnosti i ratova.
Unatoč padu ukupnih prihoda, oni ostvareni u inozemstvu rasli su 51 posto, na 5,1 milijun eura. Usto, kompanija je lani i ove godine prošla kroz određeno restrukturiranje. Softverski odjeli King ICT-a, Omege softwarea i Aktivisa spojeni su u novu kompaniju nazvanu Abysalto koja je preuzela razvoj softverskih rješenja koja su do sada zasebno nastajala u tri kompanije, među kojima je dobar dio, posebno onaj vezan za razvoj namijenjen javnoj upravi, nastao upravo u King ICT-u. King ICT, objašnjeno je pri predstavljanju nove kompanije, nastavit će se baviti infrastrukturom, sigurnošću te SAP implementacijom.
Inovacije, regulacija i sigurnost
S druge strane, najveći rast prihoda među IT kompanijama u klubu 505 ostvario je Aircash, domaća fintech kompanija koja je razvila digitalni novčanik i koja se već godinama vrlo dobro, s izuzetno visokim postotkom rasta prihoda, pozicionira na Deloitteovu listu 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe. Ubrzan rast smjestio je kompaniju osnovanu 2015. prvi put među najveće IT tvrtke u Hrvatskoj. Prema podacima Dun & Bradstreeta, Aircash je lani ostvario 52,1 milijun eura prihoda, što je rast od 46,5 posto u odnosu na 2023. Istovremeno, izvoz je rastao više od 300 posto.
“Na rast, koji je kontinuiran godinama, najviše je utjecao rast na domicilnom tržištu uvjetovan uvođenjem novih usluga poput Google Pay i Apple Pay za cijeli portfelj. Posebno smo rasli na izvoznim tržištima, u Sloveniji, Austriji, Rumunjskoj, Grčkoj i Cipru, gdje smo uveli kompletno novi set usluga – od plaćanja računa, naplate cestarina, partnerstva s telekom operaterima, uz pojačanje segmenta slanja novca. Otvorena su nova tržišta poput Italije i Španjolske, ali i ostvarena brojna druga partnerstva. Tu su još i snažne marketinške kampanje s višemilijunskim ulaganjima jer smatramo da takva ulaganja nisu trošak, nego investicija.
Imali smo inovativan pristup oglašavanju – od tradicionalnih kanala, poput billboard kampanja u Rumunjskoj i brendiranja javnog prijevoza u Sloveniji, do digitalnih kanala i influencer kampanja u Hrvatskoj”, objašnjava Hrvoje Ćosić, osnivač, suvlasnik i direktor Aircasha, aplikacije koja broji više od milijun korisnika, a čija stopa rasta nadmašuje rast prihoda. Navodi i da se ističe rast broja korisnika na tržištu Italije jer su postali glavni sponzor nogometnog kluba Hellas Verona FC iz Serie A. Aircash svoj uspjeh definitivno može zahvaliti inovativnosti i činjenici da su razvili vlastiti proizvod koji polako, ali sigurno, nakon hrvatskog, osvaja i strana tržišta.
“Nama je od samog početka bila ideja da razvijemo svoj proizvod jer jedino svojim proizvodom potpuno i samostalno vladate svojom sudbinom. Nikada nije bila opcija da ga razvija netko drugi. Naravno, i ovdje su prisutni vanjski čimbenici poput konkurencije, regulative, financija, kupaca i slično. Međutim, vlastiti proizvod najveći je jamac kontrole vlastite sudbine. Zato ćemo razvijati jedan proizvod, a to je Aircash platforma – mobilna aplikacija, povezana s Aircash Mastercard karticom. To je ono što ćemo raditi i dalje jer naš proizvod je prepoznatljiv, zaštićen na svim tržištima Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Azije te je cilj uvijek pozicionirati proizvod, promovirati ga i graditi bazu korisnika”, ističe Ćosić, dodajući da situaciju na tržištu trenutačno karakterizira dinamičan rast, uz naglasak na inovacije, regulaciju i sigurnost.
“Konkurencija je snažna, ali ubrzana digitalizacija, sve šira prihvaćenost digitalnih financijskih rješenja i otvorenost korisnika prema novim uslugama otvaraju velike prilike”, navodi. Izazova, naravno, ima. Jedan od ključnih, već godinama specifičan za IT sektor, je privlačenje kvalitetnih stručnjaka, ali i praćenje regulatornih promjena, kojih posebno u fintechu ne nedostaje. Usto, u samo poslovanje, ali i proizvod treba integrirati umjetnu inteligenciju. “Apsolutno uvodimo umjetnu inteligenciju u sve pore našeg poslovanja, koristeći AI u cjelokupnim procesima – od identifikacije korisnika, pružanja korisničke podrške, do detekcije samih transakcija”, kaže osnivač Aircasha koji i u ovoj godini ima velike planove.
Otvaranje novih tržišta
“Nastavljamo slijediti strategiju s operativnim radom uz otvaranje novih tržišta. Veliki proizvod koji ćemo predstaviti na tržištu je posve nova platforma za trgovanje svim ključnim financijskim instrumentima s više tisuća dionica, ETF-ovima, ali i više od 500 kriptovaluta. Riječ je o platformi koja je validirana tehnološki u kompletnom regulatornom okviru svih zemalja na kojima djelujemo. Početkom godine očekujemo velika tradicionalna i digitalna ulaganja u promociju platforme, ali i otvaranje novih tržišta što će dovesti do našeg daljnjeg rasta”, otkriva.
Uz Aircash, najviši rast prihoda lani su zabilježili Apis IT (29,93 posto) te Infobip (26,43 posto). Državna kompanija Apis IT prihode je lani povećala na 77,6 milijuna eura, a u posljednjih šest godina, od 2018. do 2024., više od 160 posto. Tako snažan rast prihoda posljedica je ubrzane digitalizacije koju provode tijela državne uprave, posebno Porezna uprava za čiju je digitalnu transformaciju zadužen upravo Apis IT.
Infobip je, s druge strane, u Hrvatskoj lani zabilježio snažan rast ostvarivši 128,6 milijuna eura prihoda. No, to je samo dio prometa koji ostvaruje vodnjanska kompanija koja je razvila komunikacijsku platformu u oblaku i koja svoje usluge pruža na više od 190 tržišta diljem svijeta. Prema financijskom izvješću njihove krovne kompanije Infobip Limited, čije je sjedište u Londonu, lani su uprihodili 1,8 milijardi eura, 6,7 posto više nego 2023., a godinu su završili s neto gubitkom od 134 milijuna eura, 40 posto manjim nego 2023. Ukupne rezultate IT sektora u Hrvatskoj dočarava i poslovanje najvećih predstavnika na listi top 505 kompanija po prihodima. Većina (10 od 15 najvećih čiji se raspon ostvarenih prihoda kreće od 260 do 40 milijuna eura) je ostvarila rast prihoda. Općenito su rastu prihoda i izvoza industrije u 2024. najviše pridonijela poduzeća u stranom vlasništvu koja su ostvarila više od milijarde eura izvoza usluga (1,04 milijarde eura), odnosno 52,2 posto ukupnog izvoza IT sektora, ističe Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
“Poslovni prihodi IT industrije u 2024. porasli su 11,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Poduzeća u stranom vlasništvu ostvarila su rast prihoda od 13,7 posto, dok su poduzeća u domaćem vlasništvu ostvarila rast od 10,6 posto. Iako su prihodi poduzeća u stranom vlasništvu rasli nešto brže, udio prihoda domaćih poduzeća i dalje je dominantan s više od 60 posto ukupnih prihoda IT industrije (2,68 milijarde eura). Dakle, rastu su pridonijeli i domaći i strani igrači: strani prije svega kroz snažan izvoz, a domaći kroz održavanje stabilnog i većinskog udjela u ukupnim prihodima sektora”, objašnjava Radoš, dodajući da je geopolitički kontekst također odigrao ulogu. Tako je rastu potražnje za IT uslugama pridonijela povećana globalna potreba za kibernetičkom sigurnošću, diversifikacijom lanaca vrijednosti te oslanjanjem europskih klijenata na partnere unutar EU-a, navodi.
Radoš domaću IT industriju opisuje kao prilično fragmentiranu, s malim brojem velikih kompanija i manjkom tvrtki koje razvijaju vlastite globalno konkurentne proizvode. “Glavni izazovi ostaju nedostatak konsolidacije, usmjerenost velikog broja poduzeća na outsourcing umjesto na razvoj vlastitih rješenja te manjak kadrova i dugoročne investicijske stabilnosti.
Dodatni geopolitički izazov predstavlja globalna utrka za talente i investicije, gdje Hrvatska mora konkurirati ne samo unutar EU, već i u odnosu na SAD i azijska tržišta, koja privlače kapital i stručnjake agresivnijom politikom ulaganja i olakšica”, navodi. Potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj stoga smatra da će jačanje industrije ovisiti o snazi i relevantnosti kurikuluma naših obrazovnih institucija.
Ključ je u obrazovanju
“Stvari se u IT industriji jako brzo mijenjaju, a službeni administrativni procesi svake promjene kurikuluma traju mjesecima. Više mjeseci u IT svijetu je cijela vječnost. Snažno i kvalitetno obrazovanje prilagodljivo brzim promjenama donosi relevantno znanje i stručan kadar koji će ojačati bilo koje tržište i koji će biti spreman za bilo koji izazov”, navodi Radoš, dodajući da je drugi bitan preduvjet osnaživanja industrije jačanje i umrežavanje IT zajednice u cijeloj Hrvatskoj.
“Njihovo povezivanje od neizmjerne je važnosti za stvaranje sinergijskog učinka i jačanje IT industrije. Ovdje dolazi do izražaja uloga HGK-a kroz AI Akademiju i Akademiju kibernetičke sigurnosti, kao i kroz rad IT udruženja. Obje akademije povezuju industriju i akademsku
zajednicu, pružaju prijenos znanja te služe kao platforma za razvoj novih rješenja”, navodi. Osim toga, zbog strukture sektora, ključno će biti jačanje inovacija i razvoj vlastitih proizvoda, podrška scale-up fazi poduzeća, poticaji za istraživanje i razvoj, ulaganja u kadrove i privlačenje talenata te regulatorni okvir koji omogućava bržu konsolidaciju i internacionalizaciju. “Važno je pozicionirati Hrvatsku u kontekstu europskih digitalnih i sigurnosnih politika jer povezivanje s inicijativama EU-a vezanim uz umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i digitalni suverenitet može otvoriti dodatne izvore financiranja i pristup strateškim partnerstvima”, kaže Radoš. Što se tiče očekivanja u ovoj godini, ističe da podaci za 2025. pokazuju nastavak pozitivnih trendova.
“Tvrtke koje su na burzi, primjerice, Ericsson Nikola Tesla u prvih šest mjeseci ostvario je 114,2 milijuna eura prihoda, što je rast od 2,3 posto u odnosu na 2024., a Span 117,6 milijuna eura prihoda, što je rast od 32,2 posto. Prve procjene i drugih tvrtki govore o nastavku rasta izvoza za IT sektor, iako se dinamika može razlikovati među poduzećima, uz umjeren rast kod etabliranih kompanija i brži kod agilnijih poduzeća. Geopolitički gledano, nastavak potražnje potaknut je i globalnim sigurnosnim rizicima, prelaskom europskih klijenata na partnere unutar Europske unije te strateškom potrebom da se osigura digitalna otpornost i smanji ovisnost o trećim tržištima, što dodatno pogoduje hrvatskim kompanijama jer im omogućuje da se pozicioniraju kao pouzdani regionalni centri kompetencija i sigurnosti”, navodi Radoš.
Situacija u IT industriji iznimno se brzo mijenja, ali promjene sa sobom nose mnoštvo prilika. U ovoj industriji, kao u rijetko kojoj, moguće je, uz pravu ideju, relativno brzo ostvariti svjetski uspjeh. Primjera takvog uspjeha ima i u Hrvatskoj.
