Magistrala Zapad, Vukovarska, Ruždjakova, HRT i Borovje. Pa još magistrala Istok i Rudeš, Fallerovo šetalište te Špansko. I za kraj, Gredice, Vrbani, Travno, Dugave, Središće, Sloboština i Velesajam.

Dijelovi su to grada u kojima HEP Toplinarstvo planira zamjenu vrelovodne mreže između 2027. i 2030. pa se stanovnici polako mogu pripremati već sad da će neko vrijeme biti bez tople vode i grijanja.

Kad je koji kvart točno na redu, zasad se još ne zna jer HEP Toplinarstvo tek planira tražiti tvrtku koja će, za nešto više od dva milijuna eura (bez PDV-a), za njih napraviti projekt zamjene mreže, piše Večernji list.

Efikasnija distribucija toplinske energije

Točnije, traže tvrtku za izradu novih glavnih i izvedbenih projekata te dobivanje svih potrebnih dozvola za radove koji će trajati do 2030. godine.

Na zamjenu vrelovodnih cijevi ide se jer one, “uslijed starosti i trošenja”, ne zadovoljavaju više energetske i ekološke standarde, a u svakom od već navedenih kvartova bit će potrebno postaviti nove cijevi koje variraju u dimenzijama, od manjih promjera za stambene do većih za industrijske zone, čime će se omogućiti veća i efikasnija distribucija toplinske energije.

Prethode geodetske i urbanističke analize

Projekt nije samo tehnički izazov; zahtijeva i ozbiljnu pravnu pripremu. Tvrtka koja će dobiti posao od HEP Toplinarstva morat će osigurati građevinske dozvole, a trebat će se riješiti i imovinsko-pravni odnosi jer cjevovodi prolaze kroz zemljišta koja nisu uvijek u vlasništvu HEP-a ili Grada Zagreba.

Također, prilikom izgradnje bit će nužno provesti geodetske i urbanističke analize kako bi se osigurao ispravan smještaj cijevi i očuvala postojeća infrastruktura, poput vodovodnih ili kanalizacijskih sustava. Projektne ekipe neće samo projektirati nove cijevi, već i sve potrebne zaštite kao što su čelične konstrukcije koje će štititi cijevi od mehaničkih oštećenja.

Posebna pažnja na što kraće prekide opskrbe

Pri svakoj fazi projekta obratit će se pažnja na smanjenje prekida opskrbe toplinskom energijom za korisnike, a posebno na prilagodbu rada postojećih sustava prilikom uključivanja novih cijevi. Ključni cilj je dugoročno poboljšanje energetske učinkovitosti i povećanje kapaciteta sustava, čime će se dugoročno smanjiti troškovi i emisije CO2, a istovremeno omogućiti pouzdana opskrba toplinskom energijom.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Ovaj projekt također uključuje instalaciju modernih sustava za praćenje kvarova na vrelovodnim cijevima, što će omogućiti brzo otkrivanje i sanaciju, primjerice, eventualnog puknuća, a nakon što svi radovi budu dovršeni, novi vrelovodi trebaju omogućiti stabilniji i efikasniji sustav grijanja za Zagrepčane.