Prvi put u povijesti NATO-a državu članicu napao je suparnik. U incidentu je sudjelovalo 19 ruskih borbenih bespilotnih letjelica (nema potvrde da su bile opremljene bojevim glavama), od kojih su neke ušle u Poljsku iz Bjelorusije.

Kremlj je sigurno bio svjestan da su žrtve realna mogućnost (jedna je kuća uništena, ali nitko nije ozlijeđen). Da su ruski tenkovi prešli granicu i da su ruski borbeni zrakoplovi preletjeli Poljsku, nitko ne bi sumnjao da je to bio čin agresije. No, s obzirom na to da su upad izvršili dronovi, neki izražavaju sumnju po tom pitanju, unatoč temeljnoj ulozi koju dronovi danas igraju u ratovanju.

Ruska siva zona

Naravno, današnji se ratovi ne objavljuju. Čak se ni agresija ne naziva ratom – Putin svoj rat protiv Ukrajine naziva “specijalnom vojnom operacijom”. U slučaju Rusije, ova verbalna obmana nije ništa novo. Rusija djeluje u definicijskoj i pravnoj sivoj zoni koju je sama stvorila otkako je prvi put napala Ukrajinu 2014. godine sa svojim vojnicima bez oznaka, nazvanim “mali zeleni čovječuljci”. U kontekstu onoga što je danas napad, status članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji sadrži obećanje članica NATO-a o uzajamnoj obrani, čini se nejasnim.

Sporazum ne precizira koja je vrsta napada potrebna da bi se aktivirao članak 5, pa čak ni kako bi zemlje NATO-a trebale odgovoriti. Uostalom, između prosvjedne note i vojne mobilizacije postoji širok spektar akcija na koje većina zemalja, daleko od rata, može odgovoriti vrlo različito. Je li upad bespilotnih letjelica bio dio dvogodišnjih rusko-bjeloruskih vojnih vježbi “Zapad” (Zapad), koje počinju 12. rujna? U svakom slučaju, provokacije su oduvijek bile dio ruskog repertoara, a slične vojne vježbe prethodile su nekoliko nedavnih ruskih invazija na susjedne zemlje, uključujući Ukrajinu 2022. godine. Ipak, ruski postupci bili su iznenađenje za Poljsku. Političari i javnost još uvijek ne vjeruju u potpunosti u mogućnost rata s Rusijom i, sudeći prema reakciji varšavske burze, koja je pala za manje od jedan posto, i dalje to neće vjerovati.

Premijer Donald Tusk naglasio je da “nema razloga tvrditi da smo na rubu rata”. To je više pokušaj da se izbjegne panika i povećanje napetosti s Rusijom. Rašireni strah od eskalacije na Zapadu odnosi se i na istočnu Europu; poljsko ministarstvo vanjskih poslova uručilo je prosvjednu notu ruskom veleposlanstvu. Pa ipak, to je bio napad ne samo na Poljsku, već i na teritorij NATO-a i EU-a. Prema riječima Marcina Ogdowskog, vodećega poljskog ratnog dopisnika, nizozemski zrakoplovi F-35 požurili su se suočiti s prijetnjom, u pratnji talijanskog nadzornog zrakoplova tankera s posadom koji je letio uz njih kako bi mogli napuniti gorivo i ostati u pripravnosti. Poljski F-16 i izviđački zrakoplovi AWACS također su poletjeli u nebo, a njemački sustavi raketnih baterija Patriot, stacionirani u istočnoj Poljskoj, bili su u pripravnosti.

Dok se odgovaralo na tu prijetnju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen spomenula je napad bespilotnom letjelicom u svom govoru o stanju Unije u Europskom parlamentu. Nedavno je posjetila istočnu poljsku granicu s Tuskom i u svom govoru obećala 6 milijardi eura (7 milijardi dolara) za izgradnju zida protiv dronova u Europi (i 150 milijardi eura za program naoružanja SAFE, od kojeg bi Poljska trebala dobiti 47 milijardi eura). Poljska se također pozvala na članak 4 NATO ugovora i sazvala sastanak saveza, u početku na razini veleposlanika NATO-a, ali su odmah počele intenzivne konzultacije među šefovima država ključnih saveznika.

Istodobno, napad bespilotnim letjelicama testira jedinstvo poljskog vodstva pred ruskom prijetnjom. Američki predsjednik Donald Trump i poljski predsjednik Karol Nawrocki aktivno pokušavaju držati Tuskovu vladu podalje od Bijele kuće. Trump je dugo izbjegavao kontakt s Tuskom, iskrenim kritičarem, i inzistira na tome da samo Nawrocki, desničarski populist istomišljenik, može predstavljati Poljsku u američkim pregovorima s Rusijom. Ali, poljski zakon kaže drukčije: vanjsku politiku vodi isključivo vlada, a predsjednik je vezan politikom vlade.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

U formuliranju poljske politike Sikorski se opsežno savjetuje, posebno s Ukrajinom. Na pitanje novinara razmatra li Poljska prijedlog Ukrajine da obori ruske projektile i bespilotne letjelice iznad ukrajinskog teritorija, Sikorski je odgovorio: “Vratit ćemo se na tu temu. Ne želim to ureći.” Takav čin bio bi prava prekretnica jer Zapad do sada nije bio voljan zaštititi ukrajinski zračni prostor. Sikorski je naglasio da Putin, eskalacijom napada na Ukrajinu i slanjem bespilotnih letjelica u Poljsku, “ismijava mirovne napore Donalda Trumpa”.

Zajedno s dronovima uslijedio je i ruski napad dezinformacijama s ciljem uvjeravanja Poljaka da “Ukrajina uvlači Poljsku u rat”. To je možda čak i opasnije od napada bespilotnim letjelicama, jer upravo savez između Poljske i Ukrajine sprječava Rusiju da promijeni granice u ovom dijelu Europe. Obje zemlje tretiraju neovisnost druge kao vlastiti uvjet. Ali to nije nužno očito široj poljskoj javnosti. Njemačka, Češka i druge zemlje u kojima raste antiukrajinsko raspoloženje također bi trebale pojačati napore u borbi protiv dezinformacija. Ruski napad bespilotnim letjelicama test je ne samo poljskih borbenih sposobnosti i jedinstva Zapada, već prije svega Trumpa. Europa je svakako prošla test jedinstva i brzine.

Izostanak odgovora SAD-a

Nekoliko zemalja odmah je ponudilo slanje vojnika i opreme: Francuska (nekoliko zrakoplova Rafale), Češka (posebna jedinica od 100 vojnika) i Nizozemska (dva sustava Patriot, sustav NASAMS i 300 vojnika), uz sličnu potporu koju su ponudile Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i druge. U tom kontekstu, izostanak odgovora SAD-a čini se značajnim.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nakon samita s Trumpom na crvenom tepihu na Aljasci pokrenuo je eskalaciju napada na Ukrajinu i provokacije na istočnom krilu NATO-a. Do sada, kada su ga novinari ispitivali, Trump je takve incidente nazivao pogreškom ili je jednostavno rekao da ruski dronovi lete preblizu Poljskoj. Ali. nemojte se zavaravati: Putin testira Trumpa, čija pristranost i servilnost prema Rusiji nikada nisu bili očitiji.

© Project Syndicate 2025.