Ministarstvo financija pokrenulo je postupak za proširenjem nadzornih ovlasti Porezne uprave koje bi mogle, u odnosu na sadašnje, izaći izvan okvira normalnog poreznog nadzora. Nacrt izmjena Općeg poreznog zakona, koji je trenutno u e-savjetovanju do 18. listopada, omogućio bi poreznicima kopiranje čitavih računala, pristup šiframa i lozinkama te preuzimanje podataka od banaka, telekomunikacijskih društava i drugih subjekata kod sumnje na porezna kaznena djela.

Larry Ellison, osebujni veteran tehnološkog sektora

U jednom danu bogatstvo mu poraslo za nevjerojatne 93 milijarde eura

Ministarstvo financija izmjene obrazlaže potrebom usklađivanja s novim Zakonom o fiskalizaciji te omogućavanjem lakšeg i djelotvornijeg postupanja poreznih tijela kod provedbe elektroničke obrade podataka. Cilj je, prema službenoj verziji, učinkovitija borba protiv poreznih prijevara, osobito “kružnih prijevara” PDV-a. Nacrt zakona predviđa i administrativno rasterećenje kroz ukidanje obveze podnošenja statističkog izvješća o nenaplaćenim tražbinama (Obrazac OPZ-STAT-1), što bi trebalo uštedjeti vrijeme i troškove poduzetnicima, piše Klikni.hr.

Ključna promjena odnosi se na članak 67. Općeg poreznog zakona koji uređuje elektroničku obradu podataka. Nova ovlaštenja uključuju kopiranje svih elektroničkih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, definiciju toliko široku da teoretski može obuhvatiti gotovo sve digitalne informacije. Porezna tijela moći će zahtijevati ključeve za šifriranje i lozinke potrebne za pristup podacima, te popisivati i zaplijeniti računala i drugu opremu na kojoj se nalaze podaci, uključujući kopiranje mrežnih podataka i internetskih podataka. Proširuje se i krug osoba od kojih se mogu tražiti podaci.

Sada to više nisu samo oni koji vode poslovne knjige, već i druge osobe koje raspolažu dokumentima i podacima.

Potpuno novo ovlaštenje dobiva Porezna uprava i kroz izmjenu članka 123. zakona. U slučaju sumnje na porezno kazneno djelo, moći će zatražiti i prikupljati podatke, dokumentaciju i evidencije od drugih nadležnih tijela i društava ovlaštenih za držanje i/ili čuvanje tih podataka.
To praktički znači pristup bankovnim podacima, telekomunikacijskim evidencijama i drugim privatnim informacijama koje drže različita društva.

Iako je zakon još u javnom savjetovanju, već se javljaju zabrinutosti zbog nedovoljno preciznih ograničenja novih ovlasti. Formulacija “podaci koji izravno ili neizravno utječu na poreznu obvezu” toliko je široka da može opravdati pristup gotovo svim digitalnim informacijama. Zakon ne specificira kada se mogu koristiti najinvazivnije mjere – može li se kopirati sadržaj čitavog računala zbog sumnje na malu poreznu obvezu? Također, zakon ne predviđa obavezno dobivanje sudskog naloga za najinvazivnije mjere poput pristupa šiframa ili kopiranja privatnih podataka, a ovakve ovlasti mogu poslužiti kao presedan za proširenje nadzora na druga područja državne uprave, piše Klikni.hr.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se zakon predlaže za donošenje po hitnom postupku, a stupit će na snagu već 1. siječnja 2026. To ostavlja malo vremena za temeljitu javnu raspravu o ovako osjetljivim promjenama. Ministarstvo hitnost objašnjava potrebom usklađivanja s Zakonom o fiskalizaciji koji stupa na snagu istovremeno, te realizacijom projekta “Fiskalizacija 2.0”.

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila