U relativno kratkom razdoblju, u samo mjesec dana, u Hrvatskoj su se dogodile čak tri pljačke zaštitarskih vozila s gomilom novca koje su osiguravale zaštitarske tvrtke.
Prvi put, 14. kolovoza, lopovi su u Digitronskoj ulici u Bujama iskoristili trenutak dok su zaštitari preuzimali novac u trgovini. Drugi put, 15 dana kasnije, u Umaškoj ulici, također u Bujama, na sličan način provalili su u kombi i pobjegli s neutvrđenim iznosom. Ni u jednom slučaju nitko nije bio ozlijeđen. Posljednja pljačka dogodila se u Splitu, a policija od ponedjeljka intenzivno istražuje krađu novca iz kombija zaštitarske tvrtke Sokol Security koji je bio parkiran u garaži trgovačkog centra City Center One u Vukovarskoj ulici.
I ne, niste na pogrešnome mjestu. Nije ovo crna kronika i nećemo se baviti analizom tri upadljivo slična slučaja. No, indikativno je da je i do nas za jedan od ta tri slučaja došla informacija kako vozilo tijekom pljačke nije bilo blindirano, što nije po zakonu. Što pak otvara pitanja o funkcioniranju zaštitarskog posla u Hrvatskoj.
Gledamo li brojke, zaštitarske tvrtke u Hrvatskoj posluju itekako dobro. Prema prihodima u prošloj godini, uvjerljivo je bila najuspješnija tvrtka Securitas ostvarivši 53,21 milijun eura prihoda, što je solidan rast od 12,5 posto u odnosu na pretprošlu godinu. No, zato joj je dobit pala za 2,4 posto te je lani iznosila 1,77 milijuna eura. Inače, riječ je o podružnici jedne od vodećih svjetskih zaštitarskih korporacija, Securitas AB, sa sjedištem u Stockholmu. Cijela grupacija zapošljava oko 358 tisuća ljudi u 45 zemalja.
Zaštitari dobro posluju
Najveći rast prihoda prošle godine ostvarila je tvrtka Storm Security. Oni su lani uprihodili rekordnih 8,64 milijuna eura, što je 39,2 posto više nego prethodne godine. Tvrtka iz Kastva, u vlasništvu Ivana Vrlića, spominjala se dosta ove godine u kontekstu istrage USKOK-a u sklopu afere Hipodrom. U kontekstu Hipodroma spominjao se i Eurolex kojemu su lani prihodi snažno porasli, za 38,8 posto, na 7,5 milijuna eura.
U vrhu su sektora prema prihodima još i Bilić-Erić koji je lani ostvario više od 27 milijuna eura prihoda, Klemm sigurnost koji je ostvario 26 milijuna eura prihoda te AKD-Zaštita koja je ostvarila 21,5 milijuna eura prihoda. U ovom ćemo se tekstu ipak pobliže pozabaviti Securitasom jer upravo je o njihovu poslovanju do nas u posljednje vrijeme došlo najviše neslužbenih informacija. Da se vratimo na jednu od pljački izvedenoj u Bujama. Securitasovo vozilo navodno nije bilo blindirano, što je prema zakonu moralo biti, pa smo potražili reakciju iz Securitasa…
Velike promjene u Securitasu
“Nažalost, u Hrvatskoj se nedavno dogodio niz ozbiljnih teških krađa koje uključuju više zaštitarskih tvrtki. U jednom je slučaju i naše vozilo bilo meta. Međutim, zbog policijske istrage koja je u tijeku trenutačno ne možemo dati više informacija. U potpunosti surađujemo s nadležnim službama kako bismo osigurali temeljitu istragu i predani smo održavanju najviših standarda sigurnosti i usklađenosti. Policijska istraga koja je u tijeku, s našom internom istragom, razjasnit će okolnosti i utvrditi postoje li područja u kojima smo mogli ili trebali djelovati drukčije. Ako su potrebne dodatne mjere, bit će promptno implementirane jer djelujemo transparentno i odgovorno te osiguravamo sigurnost i usklađenost naših operacija”, odgovorili su nam iz Securitasa.
No, prava bura događala se u posljednje vrijeme u vodstvu hrvatske podružnice Securitasa. U posljednjih nekoliko mjeseci sam vrh tvrtke doživio je brojne promjene. Securitas Hrvatska je, među ostalim, napustio donedavni predsjednik Uprave Ivan Funčić, zatim članovi Uprave Ivan Ročić, Damir Dobrina i Hrvoje Novosel, prokurist i voditelj splitske podružnice Damir Bosnić i drugi. Na čelu Securitas Hrvatska je nova direktorica Irena Križan, dosadašnja članica Uprave. Iz Securitasa sve te promjene komentiraju smireno, uz dodatak kako one ne utječu na njihovo poslovanje.
“Odlazak prijašnjih menadžera bio je sporazuman. Uvijek djelujemo transparentno i kroz ove promjene na čelu kompanije prioritet nam je bio osigurati stabilnost poslovanja. Radimo u industriji koja je orijentirana na ljude, gdje će uvijek biti određeni stupanj promjena. Došlo je do promjena u vodstvu Securitasa Hrvatska tijekom proteklih mjeseci, ali menadžeri koji su otišli učinili su to sporazumno i te promjene ne utječu na naše poslovanje. Naprotiv, kompanije ostaje stabilna, a operacije se nastavljaju kao i obično. Predani smo održavanju visokih standarda i osiguravanju neometanog prijelaza kako bi naši klijenti i zaposlenici uvijek dobili jednako kvalitetnu uslugu i podršku”, odgovorili su nam iz Securitasa Hrvatska.
Sporna zapošljavanja?
Osim promjena u vrhu kompanije, u posljednje je vrijeme bilo dosta i fluktuacija zaštitarskog kadra. Neslužbeno se može čuti kako su na neka od tih radnih mjesta zapošljavani umirovljenici (navodno, čak nekoliko stotina umirovljenika), i to na puno radno vrijeme, što bi bilo protivno zakonu. No, iz Securitasa to demantiraju.
“Naša tvrtka posluje u potpunosti u skladu sa svim važećim zakonima i propisima, uključujući one koji se odnose na radni status naših zaposlenika. Ne dijelimo detalje o zaposlenicima s javnošću, ali možemo potvrditi da su svi naši radni odnosi u skladu s pravnim okvirom”, odgovorili su nam iz Securitasa. Iako se u kuloarima može čuti o rastućem nezadovoljstvu zaposlenih na svim razinama u tvrtki, Uprava to negira. Dapače, tvrde da je kvaliteta njihova posla ostala na zadovoljavajućoj razini.
“Ne dijelimo mišljenje da se povjerenje u naše usluge promijenilo. Naši klijenti i dalje primaju istu visokokvalitetnu uslugu, a naše operacije ostaju stabilne. Ipak, svaki komentar shvaćamo ozbiljno, a naša interna revizija i nadležna tijela sve temeljito istražuju. Naši prioriteti su transparentnost, komunikacija i proaktivne mjere kako bismo osigurali da naši klijenti imaju povjerenje u našu sposobnost zaštite njihovih interesa. Zadovoljstvo klijenata i sigurnost ostaje naš glavni prioritet”, rekli su nam iz Securitasa.
Securitas je na hrvatsko tržište ušao još 2011. godine preuzimanjem nekoliko tvrtki, kao što su Zvonimir Security, Protekt Rijeka, Buzov sigurnost i druge, a njihovi vlasnici potom su ušli u upravljačku strukturu Securitas Hrvatske. Iako se o tome šuškalo posljednjih mjeseci, iz Securitasa oštro demantiraju navode da napuštaju hrvatsko tržište.
“Ne, Securitas ne napušta hrvatsko tržište. Već 14 godina dio smo hrvatskog tržišta te dosljedno pokazujemo uspjeh i stabilnost. Predani smo dugoročnoj budućnosti Securitasa u Hrvatskoj i posvećeni nastavku naših operacija i jačanju naše prisutnosti ovdje. Naš fokus je na ulaganju u naše ljude, proizvode i pružanje usluga kako bismo pružili najbolju moguću uslugu našim klijentima i podržali daljnji rast u tehničkoj i tjelesnoj sigurnosti i zaštiti. Poslujemo transparentno i vodimo se našim temeljnim vrijednostima, a to su povjerenje, budnost i uslužnost”, zaključuju iz Securitasa.
Zajednički problem cijelog zaštitarskog sektora ipak ostaju radnici, odnosno nedostatak radne snage. Država će, kažu, morati olabaviti uvjete zapošljavanja stranaca izvan EU-a, koji sada trebaju imati državljanstvo, znati hrvatski jezik…
Potplaćeni rad
Problem je, dakako, i potplaćeni rad u ovom sektoru. Prosječna mjesečna plaća zaštitara u Hrvatskoj trenutačno iznosi 804 eura neto, što znači da je za svega 50-ak eura viša od ovogodišnje propisane minimalne plaće u zemlji. Razne državne revizije i inspekcije rada zaštitarskih tvrtki tijekom godina su pokazale da postoje sustavni problemi s koeficijentima za radna mjesta u zaštitarstvu, potplaćenošću, pravovremenom isplatom plaća radnicima, preraspodjelom radnog vremena na zaštitarskim poslovima itd. Što se plaća tiče, probleme bi na neki način trebala riješiti nova Direktiva o transparentnosti plaća koja u Europskoj uniji stupa na snagu u lipnju 2026. godine.
Poslodavci će morati objaviti početne plaće i raspon plaća za određeno radno mjesto, a kriteriji za određivanje primanja morat će biti jasni, objektivni i rodno neutralni. Zaposlenici će imati pravo na uvid u prosječne platne razrede i informacije o razlikama u plaćama za isti ili jednakovrijedan rad. Velike tvrtke s više od 250 zaposlenika morat će svake godine izvještavati o strukturi plaća, dok će oni s između 100 i 250 zaposlenih to činiti svake tri godine.
Iako Direktiva neće odmah riješiti sve nepravde, za zaštitare može biti početak značajnih promjena – od smanjenja razlika u plaćama do boljeg pregovaračkog položaja. U svakom slučaju, zaštitarski sektor vapi za dubinskom transformacijom s fokusom na profesionalizaciju, kvalitetu, standarde i edukaciju zaštitara, kažu dobri poznavatelji prilika u ovom sektoru.
