Zaustavljen je rast udjela tvrtki pod stranom kontrolom u Hrvatskoj koji se odvijao posljednjih godina. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, koji obrađuju 2023., strane vlasnike imalo je 4,9 posto aktivnih tvrtki ili, konkretnije, 11.878 od ukupno 240.696 tvrtki. No, iako brojčano manjina, oni predstavljaju snažan dio hrvatskoga gospodarstva jer su zapošljavali gotovo 22 posto svih zaposlenih u gospodarstvu (285 tisuća), a generirali su 57 milijardi eura prometa ili 37 posto ukupne vrijednosti te s gotovo 15 milijardi dali 32 posto dodane vrijednosti koju je ostvarilo gospodarstvo te godine. I, na kraju, od njih je došlo i 42 posto bruto ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Tko koliko ulaže

Strani vlasnici najvećim dijelom dolaze iz članica EU-a, od ukupnog broja članica nešto više od osam tisuća dolazi iz neke od tih zemalja, a najveći broj stranih vlasnika pristigao je iz susjedne Slovenije. Oni u vlasništvu imaju 1682 tvrtke. No, tu brojku ne prati i najveći ostvareni promet jer su u odnosu na njihovih 3,95 milijardi eura znatno bolji su njemački vlasnici, čijih je 1619 tvrtki u Hrvatskoj ostvarilo više od devet milijardi eura. Velik rast i broja tvrtki i prometa u posljednjim godinama imali su austrijski vlasnici tvrtki. Njihovih 1314 tvrtki realiziralo je 2023. više od šest milijardi eura prihoda, dok su s puno manjim brojem tvrtki (364) vlasnici iz Mađarske imali promet od 5,4 milijarde eura. Manje aktivnosti donedavnog vodećeg vanjsko-trgovinskog partnera, Italije, prati i slabljenje prisutnosti u hrvatskim poduzećima. Njih 934 pod talijanskim vlasnicima ostvarilo je 4,1 milijardu eura prometa. Još se dvije zemlje izdvajaju s vrijednošću prometa njihovih tvrtki – Švicarska, iz koje su vlasnici 432 tvrtke s ostvarenih 3,9 milijarde eura, te SAD, pod čijim je kapitalom 417 tvrtki, a imali su promet od 3,4 milijarde. Broj tvrtki iz SAD-a posljednjih godina lagano raste, dok je s početkom agresije na Ukrajinu broj ruskih tvrtki gotovo prepolovljen (na 239), a i prihodi su skromni (278 milijuna eura). Iz slabije razvijenih susjednih zemalja dolazi i manji broj vlasnika tvrtki u Hrvatskoj, s tim da zadnjih godina njihov broj i rezultati bilježi rast. Tako je u 2023. bilo 814 tvrtki koje su pod kontrolom poduzetnika iz BiH, s prometom od 1,2 milijarde eura, dok iz Srbije u registru vlasnike ima 554 tvrtka, a njihovi su prihodi bili na razini od 467 milijuna eura.

Što se same strukture djelatnosti tiče, tu većih promjena nema u odnosu na prijašnje pokazatelje. Najviše tvrtki pod stranom kontrolom posluje u sektoru trgovine (2300), te poslovanju nekretninama (1847) i građevinarstvu (1399). Značajan broj aktivan je i u administrativnim poslovima (1379), a u poslovima smještaja i ugostiteljstva (1109). Zanimljiv je i podatak da podjednak broj tvrtki stranci imaju u prerađivačkoj industriji (1026) i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (1020). U sve aktivnijim sektorima opskrbe električnom energijom i plinom djeluje 124 tvrtke s ino-vlasnicima, a u IT sektoru njih 693. Značajan broj stranih vlasnika prisutan je i u poslovima prijevoza i skladištenja (556).

Trgovina je i dalje djelatnost u kojoj se ostvaruje najveći dio prometa tvrtki s inozemnim vlasnicima, čak 40 posto ukupnog iznosa. Iako brojčano tvrtke u prerađivačkoj industriji nisu među najzastupljenijima, one su zaslužne za četvrtinu ostvarenog prometa. Ostvarile su 14,8 milijardi eura, dok iz oni iz financijskog sektora realizirali 4,3 milijardi eura, a iz IT-a 3,4 milijarde eura prometa. IT tvrtke čak su bile uspješnije i od onih u energetici, a promet im je bio dvostruko veći nego stranim tvrtkama koje se bave prijevozom, građevinom ili smještajem i ugostiteljstvom.

U vrhu prerađivačka industrija

Poduzeća pod stranom kontrolom izravno pridonose i investicijama. U promatranoj 2023. ona su realizirala 42 posto ukupnih bruto ulaganja u dugotrajnu imovinu, što iznosi 3,1 milijardi eura. U usporedbi, brojčano puno jača poduzeća s domaćim vlasnicima u isto su vrijeme investirala ukupno 4,3 milijarde eura. Po vrijednosti investicija prednjače inozemne tvrtke u prerađivačkoj industriji, koje su zaslužne za 951 milijuna, a značajni iznos imali su još trgovci, 594 milijuna, te financijaši s 520 milijuna eura. Njemački kapital prednjači i po ovom kriteriju, u dugotrajnu imovinu u svojim tvrtkama u Hrvatskoj usmjerili su 585 milijuna eura. Slijede vlasnici iz Austrije (437 mil.), te Mađarske (339 mil.), dok su po više od 100 milijuna uložili i vlasnici tvrtki iz Italije, SAD-a, Švicarske, Francuske i Slovenije.

Prerađivačka industrija je, pak, na prvom mjestu i po broju zaposlenih u poduzećima sa stranim vlasnicima. Od 285 tisuća kod njih ih radi gotovo 83 tisuće, čak tisuću više nego u trgovačkim lancima, a većim brojem izdvaja se još IT sektor, s 25 tisuća zaposlenih, te financijski, u kojem radi 22 tisuće zaposlenika.