Vlada je na sjednici u četvrtak Hrvatskim cestama (HC) dala prethodnu suglasnost za dugoročno kreditno zaduženje od ukupno 213 milijuna eura, a radi financiranja projekata i plana poslovanja društva u 2025. godini.

MINISTARSTVO OSPORILO GLASINE

Jadrolinija nije na prodaju, ulaže se u obnovu flote i pripremaju nove investicije

HC će se zadužiti kod Erste&Steiermärkische banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatske poštanske banke (HPB), OTP banke, Privredne banke Zagreb (PBZ), Raiffeisen banke i Zagrebačke banke, izvijestio je potpredsjednik Vlade, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković

Istodobno, za kreditno zaduženje HC-a ovlašćuje se Ministarstvo financija da, u ime Vlade izda, a ministar financija potpiše ispravu o davanju državnog jamstva u 100-postotnom iznosu u korist navedenih banaka, odnosno za 213 milijuna eura, uvećano za kamate, naknade i troškove.

Rok otplate kredita je devet godina, prva dospijeva 30. lipnja 2028. godine, a fiksna kamatna marža iznosi 1,2 posto, uvećana za šestomjesečni Euribor.

Dobivenim sredstvima od kreditnog zaduženja od 213 milijuna eura planiraju se podmiriti obveze za četiri kredita Europske investicijske banke (EIB) u ukupnom iznosu od 8,2 milijuna eura, kredit Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) u iznosu od 958,7 tisuća eura, kredit HBOR-a od 4,2 milijuna eura, kao i domaći klupski krediti u iznosu od 37 milijuna eura.

Ostatkom iznosa od 162,7 milijuna eura kane se podmiriti obveze za realizaciju aktualnih projekata, kao što su spojna cesta čvor Vučevica na A1 – čvor na DC8, vrijedna 16,8 milijuna eura, brza cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica – Gola, “teška” 14,9 milijuna eura, zatim dionica Farkaševac – Bjelovar, vrijednosti 17,1 milijun eura, obilaznica Vukovara, s namijenjenih 12,7 milijuna eura itd.

Kako stoji u Vladinom obrazloženju, Hrvatske ceste, prema usvojenom financijskom planu, osim navedenog zaduženja u ovoj godini, planiraju zaduženje u 2026. od 244,8 milijuna eura i od 262,7 milijuna eura u 2027.godini. 

U Sabor upućen prijedlog novog zakona o otocima

Vlada je u saborsku proceduru uputila i novi Zakon o otocima, kojim se želi uskladiti i poboljšati dio postojećih odredbi kao i propisati nove odredbe.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“U devet godina uložili smo četiri milijarde eura u hrvatske otoke. Novi zakon o otocima treba unaprijediti položaj i život otočana, tako da se zajedno s njima u novom institucionalnom formatu radujemo daljnjem unapređenju kvalitete otočkog stanovništva”, rekao je Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Prijedlogom Zakona, kako stoji u obrazloženju, između ostaloga, predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike (vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka). Nadalje, uspostavit će se set novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije, zaštite okoliša i prirode i zdravstvene.

Kako se ističe, radi izjednačavanja uvjeta života na otocima s uvjetima na kopnu, prijedlogom zakona obuhvaćene su mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav i za otočane i za gospodarstvenike.

U cilju poticanja poduzetničkog okruženja te poticanja konkurentnosti otočnog gospodarstva zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju, a kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje te oznake kvalitete.