Spominje se ukidanje subvencija za električnu energiju i plin za sva kućanstva, odnosno zadržavanje istih samo za socijalno ugrožene skupine. Da će vjerojatno biti tako govore i najave visokih predstavnika Vlade.

Premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana je izjavio da će mjere u jesenskom paketu ponajprije biti usmjerene na najugroženije skupine, a najavio je i nastavak postupnog izlaska iz dosadašnjih mjera. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da “država razmatra smanjivanje subvencija”, a ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je prije nekoliko dana o “kalibriranju” paketa mjera, piše N1.

“To može smanjiti inflaciju”

Postojeći, do konca ovog mjeseca važeći paket mjera, težak 296 milijuna eura, uključuje među ostalim subvencionirane cijene energenata te vaučere za troškove električne, plinske ili toplinske energije u iznosu od 70 eura mjesečno. Usto je na snazi i Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena u trgovini na malo kojom je od siječnja popis proizvoda s ograničenim cijenama proširen s 30 na 70, što je bio odgovor Vlade na rast inflacije.

No inflacija od siječnja do kolovoza nije obuzdana. A bi li u slučaju ukidanja subvencija na struju i plin inflacija dodatno buknula, za N1 komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny. On smatra da ne bi.

“Upravo suprotno, to može smanjiti inflaciju. Trenutno je generator inflacije velika potrošnja, odnosno velika potražnja koja dolazi iz rasta plaća i mirovina, koliko god to mnogima čudno zvučalo. Jednostavno, volumen novca koji su kućanstva spremna potrošiti veći je nego prije godinu dana. Ako tomu dodamo i turizam, onda to stvara pritisak na cijene jer roba i usluga kojih nema dovoljno. A energije nemamo dovoljno, pogotovo električne energije (uvozimo je oko 40 posto, nap. a.) pa je moramo kupovati”, kaže Novotny.

Uz subvencije se ne mari za potrošnju

U slučaju rasta cijena potrošači će, dodaje, odgovoriti “prirodnom reakcijom”.

“Tada će – a to bih napravio ja i to biste napravili i vi – potrošači razmisliti o svojoj potrošnji i uštedjeli gdje god mogu. Potrošnja bi se smanjila i na taj način izvršio pritisak na dobavljače da spuste cijene. Gotovo je sigurno da će u tom slučaju tržišni mehanizam djelovati i dovesti do smanjenja cijena”, smatra Novotny.

Čim u kućanstvu postoji neki subvencionirani trošak, tumači dalje naš sugovornik, građani ne mare za potrošnju. Tek kad se cijena podigne, onda počnu razmišljati o potrošnji. Takav je, kaže, mehanizam tržišta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Teže je izaći iz tih mjera, nego ući”

Što se tiče 70 proizvoda s ograničenim cijenama, Novotny smatra da taj paket nije ni trebalo uvoditi.

“Ekonomija nam je u ekspanziji, plaće rastu, a mirovine se usklađuju s rastom. U takvoj situaciji intervencije na tržištu nisu potrebne. One su potrebne kad u nekoj krizi ekonomija počne padati. Vlada je pokušala smanjiti cijene, ali novac koji je uložila u to trebala je uložiti u povećanje ponude, ne u kontrolu cijena. Kada se više roba nađe na tržištu, cijene padaju”, objašnjava.

Logičan je, kaže, postupan izlazak iz mjera koji najavljuju i iz Vlade.

“Ne smiju to učiniti naglo jer je to bio politički potez. U to se vjerojatno ušlo i zbog izbora, a sada se mora izaći iz toga. No teže je izaći nego ući u takav program. Naravno, u društvu uvijek postoje ugrožene skupine kojima treba pomoći i dati im subvencije. Kao porezni obveznik spreman sam pomoći onima kojima pomoć treba, ali nisam spreman da se pomoću mog novca snižavaju cijene za sve pa i one koji, recimo, voze skupe automobile”, rekao je ekonomski analitičar Novotny.