Pad turističkih noćenja u kolovozu u nekim prošlim vremenima doživljavao bi se katastrofično, no ovaj put za to nema baš nikakva razloga. Statistika za kolovoz zapravo potvrđuje ispunjavanje zacrtanih planova domaćih turističkih stratega. Maksimalno rasterećenje srpnja i kolovoza ide ruku pod ruku s rastom turizma u ostatku godine. Ukupno je tijekom kolovoza zabilježeno 4,46 milijuna dolazaka stranih turista (jednako kao lani) te 500 tisuća dolazaka domaćih turista (rast od četiri posto).
Kolovoški pad
Broj noćenja stranih turista u kolovozu je iznosio 27,25 milijuna, što je dva posto manje, a domaćih je bilo jednako. Ukupno, bilo je dva posto manje noćenja nego lani. Statistika od početka godine izgleda bitno bolje – od siječnja do kolovoza imamo jedan posto više dolazaka stranih turista te osam posto više domaćih gostiju, uz jednak broj noćenja stranaca kao lani te plus od tri posto kad su u pitanju domaći gosti. Ukupno imamo dva posto dolazaka više nego lani, uz jedan posto više noćenja, što realno u odnosu na lani pokazuje stagnaciju turističkog prometa u Hrvatskoj.
Nije zabilježen značajan rast tijekom samog srca sezone u srpnju i kolovozu u samim županijama. Osjetno je kako se turistička sezona širi na veći dio godine. Tako područje Kvarnera, odnosno Primorsko-goranske županije, bilježi u siječnju i travnju prihod veći za preko 19 posto. Prihod u Šibensko-kninskoj županiji narastao je za čak 29,35 posto u travnju ove godine naspram 2024. godine. Konstantan rast od 14 do 17 posto u predsezoni bilježi i splitsko područje.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina ocijenio je da su rezultati mogli možda biti i bolji da su cijene bile stabilnije, ali i da turistička godina još traje i da će posezona po svim najavama biti dobra. Važnim je označio što se prvi puta ove godine rast turizma najviše osjetio u predsezoni, a manje u ljeti, što je i cilj svih strateških dokumenata o održivom i cjelogodišnjem razvoju turizma.
“Hrvatski turizam bilježi rekordne rezultate i kada govorimo o turističkom prometu i kada govorimo o potrošnji. Zadovoljni smo ostvarenim, iako prostora za napredak još imamo, a posebno u kontekstu daljnje stabilizacije cijena, koja ostaje ključan faktor i u ostatku godine, ali i u pripremama za sljedeću godinu. Turizmom upravljamo prema načelima održivosti, kao što je i definirano strateškim i zakonodavnim okvirom. Paketom zakona u trokutu porezne, prostorne i turističke politike, koji su na snagu stupili ove godine stvaramo održivu strukturu smještajnih kapaciteta”, izjavio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u Istri (25,2 milijuna noćenja što je +0,3 posto), Splitsko-dalmatinskoj županiji (16,9 milijuna noćenja što je +0,6 posto) te na Kvarneru (15,2 milijuna noćenja što je +0,1). Potom slijede Zadarska (13,2 milijuna noćenja što je +0,2 posto), Dubrovačko-neretvanska (7,2 milijuna noćenja što je +1,5 posto), Šibensko-kninska (5,5 milijuna noćenja što je na razini lanjskog rezultata) te Ličko-senjska županija (3 milijuna noćenja što je +1,4 posto). Gledano prema destinacijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu.
Hrvatska pomalo postaje cjelogodišnja destinacija jer se rast dogodio u predsezoni, dok su srpnju i kolovozu broj turista i noćenja manji nego lani.
Amerikanci kao potencijal
U svemu je posebno zanimljiv rast broja američkih turista. U tom kontekstu važno je istaknuti i da će HTZ kroz svoje promotivne aktivnosti naročito “udariti” na Ameriku, odakle dolaze dobre najave i za iduću godinu. U tom kontekstu važno bi bilo osigurati još neke letove iz SAD-a za Hrvatsku, i to ne samo za Dubrovnik već i za Split.
Iz samih podataka ističe se kao zanimljivost i rast broja dolazaka srpskih turista od devet posto, i to unatoč stalno prisutnim tenzijama iz Beograda, čak i poziva u srcu sezone građanima Srbije da ne putuju u Hrvatsku. Srpski turisti očito ih nisu poslušali.
Rezultate treba gledati u kontekstu zadanih ciljeva koje hrvatski turizam ima pred sobom, a to je održivost i cjelogodišnji turizam.
“Tijekom glavnog ljetnog dijela turističke godine, odnosno tijekom srpnja i kolovoza uspješno smo zadržali pozitivne pokazatelje koji se odnose na kumulativno razdoblje od siječnja do kraja kolovoza, što potvrđuje da Hrvatska ima stabilnu poziciju na međunarodnom turističkom tržištu. S obzirom na dobre najave partnera i povratne informacije s tržišta, u nadolazećoj posezoni očekujemo trendove koji će dodatno učvrstiti rezultat na razini cijele godine. Posebno nas veseli doprinos domaćeg tržišta u ukupnim rezultatima, kao i doprinos pojedinih dalekih tržišta, posebice SAD-a s kojeg smo tijekom prvih osam mjeseci ostvarili gotovo 600 tisuća dolazaka, čime Amerikanci po prvi put u povijesti ulaze među naših top 10 gostiju prema kriteriju ostvarenih dolazaka u ovom razdoblju godine”, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Potaknuti hotelska ulaganja
Da kolovoški rezultati nikako nisu povod za bilo kakvu nervozu, a kamoli paniku, slaže se i Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
“Svjedoci smo fenomena kojim ćemo se tek trebati pozabaviti. Turisti više ne žele dolaziti u kolovozu jer su tada visoke cijene, imamo ‘overtourism’ na nekim destinacijama, a i prevruće je pa i klimatske promjene postaju itekako bitan faktor, ljudi planiraju odmore više u razdoblju izvan glavne turističke sezone”, kaže za Poslovni dnevnik Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
No, upravo stoga možemo očekivati dobar rujan i cijelu posezonu, baš kao što smo imali i odličnu predsezonu. No, svi ti trendovi morali bi motivirati donositelje odluka na neke promjene.
“Neke politike će se za budućnost trebati mijenjati”, dodaje Ostojić.
Prije svega, iz statistike popunjenosti pojedinih vrsta smještaja jasno je zašto se događaju aktualni trendovi.
“Hoteli su jedini koji su u značajnom plusu. Tu su važna dva faktora. S jedne strane, zbog kontinuiranog ulaganja u kvalitetu. Broj kreveta u hotelima stagnira ili usporeno raste i nije se dogodila pretjerana ponuda kao što se događa u privatnom smještaju”, jasan je Ostojić.
Trendovi u hotelijerstvu zapravo donose i jednu važnu pouku, jasan je Ostojić.
“Sve što se događa potvrđuje da nam treba plan kako povećati broj hotelskih kreveta za 50 posto u idućih pet do deset godina uzimajući u obzir trenutačnu strukturu smještaja, ali i ukupne učinke koje hotelska industrija ima na gospodarstvo u cjelini”, podvlači Ostojić.
Promjene kod Nijemaca
Glavobolje nam donekle zadaju naši najbrojniji gosti – Nijemci. Turisti iz Njemačke putuju i dalje, putuju i u Hrvatsku, ali zbog deindustrijalizacije i dugotrajne ekonomske krize veću pozornost pridaju novcu i destinacijama koje nude vrijednost za novac. Njemačka država ove je godine snažno promovirala ostanak u Njemačkoj, no unatoč tome, navike u putovanjima nisu se značajnije mijenjale, osim što se, jasno, povećao oprez s budžetom koji je njemački gost planirao potrošiti na odmoru.
Unatoč gospodarskoj krizi, pokazuje se kulturološki fenomen da su putovanja dobila još veći značaj na listi prioriteta i njih se Nijemci ne odriču, ali će istodobno uvijek vrlo racionalno evaluirati koja destinacija im nudi adekvatnu vrijednost za novac. Vezano za Hrvatsku, s rastom cijena u našoj zemlji dolazi i do određenih promjena u strukturi njemačkih gostiju pa nam fokus mora biti na privlačenju novih gostiju veće platežne moći, kažu dobri poznavatelji prilika.
Cjenovna politika
Naravno, problem ostaju cijene u turizmu. Naglasio je to i ministar Glavina, a naglašavaju to i redom hotelijeri i ugostitelji s kojima sam u raznim prilikama razgovarao proteklih tjedana. Problem hrvatskog turizma nije toliko smještaj, on ima rubno visoke cijene. Veći su problem pružatelji ostalih usluga kao što su transferi, odnosno taksi-vožnje, te ugostiteljstvo, dakle restorani i barovi. U tom segmentu turističkog sektora je najveći broj onih ljudi koji zapravo te cijene neopravdano dižu. To je stara boljka.
Kako mi reče jedan od viđenijih ugostitelja na otoku Krku, prošlo je vrijeme kad si od jedne sezone mogao zaraditi za novi automobil, lijep život u ostatku godine, a nešto se moglo i uštedjeti.
I analitičarka RBA Elizabeta Sabolek Resanović u ovotjednoj analizi ističe kvalitetu ponude i cijene kao glavne izazove hrvatskog turizma.
“U idućem razdoblju glavni izazov za hrvatski turizam ostaje smanjena cjenovna konkurentnost. Kako su putnici i dalje izrazito osjetljivi na cijene, ključno će biti pronaći održivu ravnotežu između razine cijena i doživljene vrijednosti usluge. S obzirom na rastuću konkurenciju i promjenjive preferencije gostiju, turistički sektor mora ostati fleksibilan i prilagodljiv. Strateški naglasak trebao bi biti stavljen na diversifikaciju emitivnih tržišta te unaprjeđenje turističke ponude, kako bi Hrvatska zadržala i ojačala poziciju na sve konkurentnijem i zasićenijem mediteranskom tržištu”, piše Sabolek Resanović.
Upravljanje turističkim sektorom
Naravno, velika tema je i upravljanje turističkim sektorom u Hrvatskoj. Jer, budimo realni, Ministarstvo turizma u velikoj mjeri nema nadležnost nad svime onim što stvara najveće probleme u turizmu, tu je potrebna šira međuresorna suradnja koja je dosad izostajala. Sada je ipak nešto drukčije jer je novom Strategijom predviđen i Savjet kojem je na čelu premijer, a koji okuplja i sve ministre koji imaju nadzor nad brojnim segmentima unutar turističkog sektora; financija, graditeljstva, prometa i infrastrukture, zaštite okoliša. Najvažniji dionici u sektoru pozdravljaju tu promjenu jer ona znači da ćemo napokon imati nešto dugoročnije strategije, a ne manje važno, i alate kojom se one mogu realizirati.
Hrvatska svoju turističku konkurentnost ne može temeljiti na niskim cijenama, nego na kvalitetnoj ponudi koju ćemo moći i više naplatiti. To dosad nije bilo tako jer je Hrvatska morala najprije izgraditi svoju poziciju na turističkom tržištu. Sada kada imamo tu poziciju, trebamo je kapitalizirati, ali to moramo raditi pametno da ne ugrozimo te teško stečene tržišne pozicije. Ovo je bila zadnja sezona u kojoj je dio prije svega ugostitelja mogao solidno ili previše naplatiti uslugu koja nije kvalitetna. Već iduća sezona donijet će čistilište, a kao i uvijek odgovore na pitanja tko će opstati donijet će – tržište.
