Američki predsjednik Donald Trump pojačava pritisak na europske saveznike s jasnom porukom: ako zaista želite pomoći Ukrajini, krajnje je vrijeme da prestanete kupovati ruske sirovine i tako financirati Kremlj.

Stoxx600 u plusu

Europske burze porasle, čeka se smanjenje kamata

Kako prenosi njemački Bild, Trump je ovu oštru optužbu iznio tijekom razgovora s europskim čelnicima, među kojima je bio i njemački kancelar Friedrich Merz. Američka strana predbacila je Europljanima da izravno pune rusku ratnu blagajnu kupovinom nafte, bilo direktno iz Rusije ili neizravno preko posrednika poput Indije.

Činjenica jest: čak i nakon više od tri godine od početka invazije na Ukrajinu i unatoč 18 paketa sankcija, ruska nafta i plin i dalje u značajnim količinama pristižu u Europsku uniju.

Novac i dalje teče prema Moskvi

Prema procjenama finskog energetskog think-tanka CREA (Centar za istraživanje energije i čistog zraka), od veljače 2024. do veljače 2025., zemlje EU-a uvezle su fosilna goriva iz Rusije u vrijednosti od čak 21,9 milijardi eura. Ta je brojka gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu, sa zanemarivim padom vrijednosti od šest posto, ali padom količine od samo jedan posto.

Šokantan je podatak da taj iznos premašuje cjelokupnu financijsku pomoć koju je EU namijenila Ukrajini za 2024., a koja iznosi 18,7 milijardi eura.

Stručnjaci potvrđuju: “Trump je u pravu”

“Naravno da je Trump u pravu”, izjavio je Stefan Meister, stručnjak za Rusiju iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). “Nakon Kine, Indije i Turske, Europa je i dalje četvrti najveći uvoznik ruske nafte i plina. Istovremeno, Europa kupuje benzin i druge derivate iz zemalja poput Indije i Turske, čime neizravno uvozi rusku naftu prerađenu negdje drugdje”, objašnjava Meister.

Podaci Eurostata potvrđuju drastičan pad izravnog uvoza sirove nafte u usporedbi s prijeratnim razdobljem – s 14,06 milijardi eura u prvom kvartalu 2021. na 1,13 milijardi eura u prvom kvartalu 2025. godine. Međutim, sankcije očito imaju rupa. Prerađeni naftni proizvodi (benzin, dizel, kerozin) i dalje nalaze put do Europe preko trećih zemalja, dok prirodni plin uopće nije obuhvaćen sankcijama.

“Zato što bi to bilo preskupo”, kaže Meister. Pojedine države članice i dalje su izrazito ovisne o ruskim energentima, a EU ih ne može prisiliti na potpunu obustavu uvoza. Uz to, postoji bojazan da bi potpuni embargo smanjio dostupne količine na svjetskom tržištu, što bi dovelo do naglog rasta cijena za sve.

najslabije točke

Nije problem samo hakerski napad: Struja, vrućina i voda mogu zaustaviti cijelo poslovanje

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

Mađarska i Slovačka prednjače, ali i drugi kupuju

Prema podacima CREA-e, od siječnja 2023., trećina svih ruskih sirovina (nafta, plin i ugljen) uvezenih u EU otišla je u Mađarsku i Slovačku – dvije članice čije vlade otvoreno nastavljaju suradnju s Rusijom.

Ipak, slika je složenija. Samo u srpnju 2024., pet najvećih europskih uvoznika ruskih sirovina uplatilo je Rusiji ukupno 1,2 milijarde eura. Zanimljivo je da dvije trećine tog iznosa nisu plaćene za naftu koja naftovodima stiže u Mađarsku i Slovačku, već za prirodni plin. Primjerice, samo je Francuska uvezla ukapljeni prirodni plin (LNG) u vrijednosti od 239 milijuna eura.

Sveukupno, Rusija je od izvoza svojih sirovina između veljače 2024. i veljače 2025. zaradila oko 242 milijarde eura. Iako je to značajno manje od 356 milijardi eura zarađenih u prvih dvanaest mjeseci rata, tek je osam posto manje od prihoda ostvarenih u godini prije invazije (264 milijarde eura), što pokazuje da ruska ekonomija, unatoč svemu, i dalje profitira od prodaje energenata Europi.