Čini se da je Hrvatska lani dosegla plafon kada je izdala više 206 tisuća dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja jer sada polako pada broj stranih radnika, osobito u građevini. Od početka godine do kraja kolovoza, prema podacima MUP-a, izdano je ukupno 124.126 radnih dozvola stranim radnicima, odnosno čak 20 tisuća manje nego lani u istom razdoblju (144.074). U prvih osam mjeseci 2025. najveći broj dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdan je turizmu i ugostiteljstvu (43.629), graditeljstvu (35.736), industriji (16.126), prometu i vezama (8957) i trgovini (6239).

Najviše državljana BiH

Iako nakon izmjena Zakona o strancima poslodavci za radnike mogu tražiti radne dozvole na tri godine umjesto prijašnjih godinu dana, poslodavci i dalje većinski uvoze nove radnike jer je radnih dozvola za novo zapošljavanje izdano 63.907, produljeno ih je 42.178, a 18.041 dozvola izdana je za sezonske radnike, najviše u turizmu i ugostiteljstvu. Napomenimo, kada se radnici prvi put zapošljavaju u Hrvatskoj,poslodavci su za njih oslobođeni plaćanja zdravstvenih doprinosa na godinu dana, a lani do kraja godine bilo im je omogućeno oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa za mlade (domaće i strane) na razdoblje od čak pet godina te je ta mjera ukinuta za nove korisnike. Do kraja kolovoza najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (23.235), Nepala (22.808), Srbije (19.599), Filipina (11.361), Indije (11.155) Sjeverne Makedonije (9715), Kosova (4409), Egipta (3833), Uzbekistana (3712), te Bangladeša (2288).

Usporedbe radi, lani je u istom razdoblju bilo više izdanih radnih dozvola državljanima BiH, Srbije, S. Makedonije, Bangladeša…, dok je broj radnih dozvola za Nepalce ostao otprilike isti kao i lani, a za gotovo 2000 tisuće povećan je broj radnih dozvola Filipincima te za oko 2400 smanjen Indijcima. Uočljivo je iz podataka MUP-a je da je ove godine u odnosu na isto razdoblje lani izdano manje, oko 13 tisuća radnih dozvola stranim radnicima u graditeljstvu. Upućeni su već isticali da će broj stranih radnika u građevini opadati kako se konstrukcijska obnova bude približavala kraju. U turizmu i ugostiteljstvu u prvih je osam mjeseci 2025. izdano oko 2500 radnih dozvola manje, što se vjerojatno može pripisati i strožim propisima, uvedenima kako bi se izbjegle razne zloporabe s radnim dozvolama. Primjerice, poslodavci imaju obvezu davanja novčanog jamstva državi u iznosu od jedne hrvatske prosječne mjesečne bruto plaće ako odustanu od radnika za kojeg su dobili radnu dozvolu, a taj se iznos koristi za troškove povratka državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u RH.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o prosječnoj bruto plaći za najtraženija zanimanja za koja je izdano pozitivno mišljenje HZZ-a pokazuju da su se plaće stranih radnika vrtjele oko 1000 eura bruto, nešto malo iznad minimalca (970 eura).

Najplaćeniji kuhari

Prema HZZ-u najviše prosječne bruto plaće imali su kuhari (1247 eura), zatim konobari (1137 eura), radnici niskogradnje (1105 eura) te vozači kamiona i pomoćni konobari (1092 eura). Najniže prosječne bruto plaće imali su poljoprivredni radnici (973 eura) te dostavljači (977 eura).

Država na plaće koje se vrte oko minimalca ne ubire iole značajne doprinose, a i svima koji zarađuju manje od 1300 eura bruto mirovinski se doprinosi umanjuju, što nije krivnja stranih i domaćih radnika nego naše slabe ekonomije koja pretežno treba slabo plaćene radnike za uslužne djelatnosti i građevinu.