Prvi zakon o kojem se raspravljalo i koji je usvojen u grčkom parlamentu nakon ljetne stanke odnosio se na ilegalnu imigraciju. Konzervativna vlada pod premijerom Kyriakosom Mitsotakisom želi, naime, uvesti strože mjere kako bi se olakšalo deportaciju ljudi koji nemaju pravo na azil u Grčkoj.

Primarna ideja koja se skriva iza zakona ministra za migracije Thanosa Plevrisa je odvraćanje: svatko tko ilegalno stigne u Grčku završit će u zatvoru. A svatko tko ilegalno živi u Grčkoj ne može imati nikakve nade da će ikada dobiti legalni status. Do sada su iregularni migranti imali barem priliku podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu nakon najmanje sedam godina boravka i rada u Grčkoj te je dobiti pod posebnim okolnostima, piše Deutsche Welle.

Nove mjere imaju za cilj ljude koji bježe u Europu preko Sredozemlja odvratiti od iskrcavanja u Grčkoj. U lipnju i srpnju izbjeglice koje su stigle na popularni turistički otok Kretu dospjele su na naslovnice. Većina ih se ukrcala na brodove u Libiji. Ali nisu bili dobrodošli na Kreti i obližnjem otoku Gavdosu.

Poruka izbjeglicama

Već na početku parlamentarne rasprave, Plevris je želio nedvosmisleno jasno izraziti svoj stav obraćajući se fiktivnom izbjeglici koji preko Libije želi doći do Europe: “Oni koji su ti rekli da je Grčka prijateljska zemlja prevarili su te”, rekao je. Ministar, koji je svoju političku karijeru započeo kao desničarski radikal u kršćanskoj pravoslavnoj nacionalističkoj stranci LAOS, želio je time dokazati da nitko nije stroži prema “ilegalcima” od njega samoga.

Najvažnija nova odredba u njegovom zakonu: pet godina zatvora za tražitelje azila čiji su zahtjevi odbijeni u drugoj instanci, dakle, nakon žalbe. Plevris je objasnio da je ponosan na novi postupak i detalje je opisao gotovo s užitkom: “Ako vam zahtjev bude odbijen, koristit će se elektronička nanogica. Morat ćeš napustiti zemlju jer si sad ilegalan. Ali budući da nova smjernica tako to zahtijeva, dat ću ti nešto vremena do odlaska iz zemlje, tijekom kojeg ću te pratiti. Nakon što te stavim pod nadzor, poslat ću te natrag odakle si došao. A kada taj trenutak dođe, možeš birati: ili ideš u zatvor na pet godina bez mogućnosti uvjetnog otpusta ili se vraćaš natrag.”

Plevris je uvjeren da će strogoća zakona djelovati kao mjera zastrašivanja migranata. Kao uspješan primjer naveo je – vrlo kontroverznu – privremenu suspenziju prava na azil u srpnju 2025. za svakog izbjeglicu koji je na Kretu stigao iz Tobrouka. Od tada je na otoku registrirano mnogo manje dolazaka. U kolovozu ih je bilo samo 689, u usporedbi s 3624 u srpnju. Ostaje nejasno je li strogost Plevrisa dovela do ovog smanjenja ili pak jaki vjetrovi koji su Mediteran učinili opasnim morem za prelazak tijekom kolovoza.

Zapravo, sva tijela i organizacije izravno ili neizravno uključene u tematiku migracija izrazile su svoje rezerve i prigovore na Plevrisov prijedlog zakona. Predstavnici Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i Vijeća Europe, kao i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Nacionalnog povjerenstva za ljudska prava, oglasili su se. Amnesty International (AI), Grčko vijeće za izbjeglice, grčke odvjetničke komore, pa čak i grčki ombudsman također su se usprotivili prijedlogu zakona. No, ministar je ignorirao prigovore stručnjaka i protivljenje branitelja ljudskih prava.

“Institucije ne donose zakone, već vlada”, rekao je, pozvavši se pritom na većinu Grka koji, prema anketama, žele strožu politiku. Doista, u anketi koju je 25. srpnja proveo grčki Institut za istraživanje javnog mnijenja (GPO) za portal Parapolitika.gr, gotovo 80 posto ispitanika podržalo je uhićenje i deportaciju migranata koji ilegalno ulaze u Grčku.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Nezadovoljni ekstremisti

U parlamentarnoj raspravi, grčki ministar za migracije prvenstveno je nastojao svojom retorikom osvojiti pokoji dodatni politički bod u “srazu” s desničarskim oporbenim strankama. S jedne strane, rekao je, postoje prava neke osobe čiji je zahtjev za azil odbijen – a s druge strane, prava grčkih građana koji žele zaštitu svoje domovine i borbu protiv ilegalne imigracije. “Na ovoj vagi, njihalo se naginje u korist Grka, sviđalo se to vama ili ne”, zagrmio je on u smjeru onih koji su inzistirali na poštivanju ljudskih prava.

Unatoč svojoj retorici, Plevris nije uspio pridobiti podršku oporbenih stranaka desno od konzervativne Nove demokracije (ND) za svoj prijedlog zakona. Njegova odlučnost da oteža život izbjeglicama nije im bila dovoljna.

Sve oporbene stranke lijevo od ND-a također su glasale protiv zakona. Socijaldemokratski PASOK optužio je Plevrisa za ekstremnu ksenofobnu demagogiju. Syriza je optužila vladu da je prihvatila ulogu “upravitelja zatvora” za Grčku, umjesto da promiče kolektivna rješenja, legalne i sigurne tranzitne rute te zajednički sustav propitivanja prava na azil u Europi. Komunistička partija nazvala ga je nehumanim, rasističkim zakonom. Svi su tvrdili da ovaj zakon neće olakšati legitimne deportacije ljudi koji nemaju pravo na azil. To zahtijeva diplomaciju i višestruke sporazume sa zemljama podrijetla i s takozvanim “sigurnim” trećim zemljama, tvrde oni.

Prema navodima Grčkog vijeća za izbjeglice, najave deportacija migranata nije lako provesti, posebno ne tako brzo kako bi se smanjio pritisak na zatvore. Stoga je vrlo vjerojatno da će broj pritvorenika uskoro naglo porasti. Međutim, grčki zatvori su već sad beznadno prenapučeni, a novi zakon će situaciju učiniti još katastrofalnijom. U 2024. godini iz Grčke je u druge zemlje vraćeno ukupno 5865 stranih državljana. Oko 38 posto njih bili su Gruzijci, 35 posto Albanci, 6,6 posto Pakistanci, a 2,1 posto ljudi bilo je iz Bangladeša.

Grčka javnost nije posvetila baš puno pažnje novom zakonu protiv migracija. Gotovo nijedne grčke novine nisu za tu temu pronašle mjesto na naslovnici dan nakon njegovog usvajanja u parlamentu, primjećuje DW.