U hrvatskoj javnosti slabo se zna za Šangajsku organizaciju za suradnju (SCO), koja ovih dana održava summit u kineskom Tianjinu, a činjenice govore u prilog tezi da toj organizaciji treba posvetiti mnogo više pažnje. Riječ je o savezu deset država euroazijskog prostora, među kojima se ističu Kina, Rusija i Indija. Čini se da bi dugoročne posljedice rata u Ukrajini mogle preskočiti europske granice i promijeniti globalni poredak.
Nekad marginalna organizacija, SCO sada okuplja zemlje čiji je udio u globalnom BDP-u sve veći. Ako se uzme u obzir paritet kupovne moći, ekonomska snaga država okupljenih u Tianjinu približava se, a uskoro bi mogla i nadmašiti, udio najrazvijenijih svjetskih gospodarstava.
Indija mijenja pristup Kini
Trumpove ogromne carine potaknule su New Delhi na jačanje ekonomskih veza s Kinom, obnavljanje izravnih letova, ublažavanje viznih ograničenja i povećanje trgovinskih razgovora. Dvije zemlje također su vodile razgovore kako bi riješile dugogodišnje sporove duž svoje gotovo 3500 kilometara duge de facto granice. Tijekom posjete kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija Indiji prošlog tjedna, Peking se složio povećati opskrbu Indije rijetkim zemnim mineralima. Kina kontrolira više od 85 posto globalne prerade rijetkih zemnih metala, dok Indiji oni hitno trebaju za čistu energiju, električna vozila i industriju oružja.
No, analitičari upozoravaju da postoji nekoliko razloga za sumnje u značajno poboljšanje kinesko-indijskih odnosa, s obzirom na nepovjerenje New Delhija u kineske ambicije u Aziji.
Shilan Shah, zamjenica glavne ekonomistice za tržišta u nastajanju u londonskoj tvrtki Capital Economics, navodi bliske odnose Kine s Pakistanom, glavnim indijskim neprijateljem, te izgradnju kineske hidroelektrane na Tibetanskoj visoravni, što je izazvalo nelagodu u New Delhiju. Osim toga, Shah je u istraživačkoj bilješci napisala da “priljev jeftinog kineskog uvoza potkopava napore Indije da ojača svoju domaću industriju”.
Indijsko nepovjerenje
Indijsko nepovjerenje prema Kini i njezine dugogodišnje veze s Washingtonom mogle bi naštetiti ambicijama za napredak projekta. Indija se i dalje uvelike oslanja na američko tržište i tehnologiju. Izvoz u SAD je 2024. iznosio 77,5 milijardi dolara (66,46 milijardi eura), znatno više nego u Rusiju i Kinu. Brazil je također nastojao potaknuti bilateralnu trgovinu s Kinom, svojim najvećim trgovinskim partnerom. Kina čini 26 posto brazilskog izvoza – dvostruko više od američkog.
Vrlo simboličan nastup Putina i Xija tokom ruske parade povodom Dana pobjede u svibnju naglasio je produbljivanje strateške povezanosti između Moskve i Pekinga. Više od 90 posto bilateralne trgovine između Rusije i Kine sada se odvija u juanima i rubljama, prema navodima Kremlja.
Različite ambicije
Osim SOC-a, ovi faktori aktivni su i u okviru BRICS-a. Nakon što je broj članica narastao s izvornih četiri na deset – pri čemu Saudijska Arabija još nije odlučila hoće li se pridružiti – BRICS postaje sve fragmentiraniji zbog različitih nacionalnih interesa, što bi moglo dodatno ograničiti njegove ambicije. Također postaje sve više autoritaran.
Srivastava, koji je kasnije osnovao Globalnu inicijativu za istraživanje trgovine sa sjedištem u New Delhiju, rekao je da se BRICS “manje fokusira na savršeno jedinstvo, a više na pragmatičnu suradnju u trgovini, financijama i lancima opskrbe”.
Iako trgovina među zemljama BRICS-a raste brže od trgovine između zemalja BRICS-a i G7, veći dio toga se za sada odnosi na fosilna goriva. No, Mihaela Papa, direktorica istraživanja i glavna znanstvenica u Centru za međunarodne studije (CIS), očekuje da će trgovina unutar BRICS-a intenzivirati.
“Možemo očekivati veću političku podršku novim trgovinskim inicijativama, kampanjama ‘Kupujte BRICS’ i projektima poput burze žitarica BRICS-a i širenja mehanizama za plaćanje u lokalnoj valuti”, rekla je Papa za Deutsche Welle.
Prijedlog koji podržava Rusija za jedinstvenu valutu BRICS-a koja bi predstavljala izazov dolaru i dalje je na čekanju, sugerirajući budućnost koju manje oblikuju konkurentski financijski sustavi, a više mozaik preklapajućih mreža.
Znakovita fotografija
Ponekad jedna fotografija priča priču bolje od bilo kojeg priopćenja ili deklaracije sa summita.
Široko dijeljena fotografija kineskog predsjednika Xi Jinpinga, indijskog premijera Narendre Modija i ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se zajedno smiju u Tianjinu već je postala viralna. Naizgled se čini da je riječ o jednostavnoj razmjeni mišljenja trojice čelnika. No, analitičari kažu da odražava delikatnu mješavinu konkurentskih rivalstava i promjenjive dinamike moći. Gautam Bambawale, bivši indijski veleposlanik u Kini, rekao je za CNBC-jevu emisiju Inside India: “Zmaj i slon još ne plešu. Samo se gledaju sa suprotnih strana sobe i pokušavaju procijeniti kakve su implikacije odnosa između njih? Trebat će vremena da se odnos vrati na pravi put.” Prepreke su jasne. Granični spor između Indije i Kine ostaje neriješen od sukoba 2020. godine. Blisko partnerstvo Pekinga s Pakistanom – koje se proteže izvan ekonomskih koridora na vojnu opremu i obavještajnu suradnju – dodatno ograničava koliko se veze mogu razvijati. Ovotjedni summit Šangajske organizacije za suradnju (SCO) dao je fotografiji pozadinu. SCO se širi po veličini i ambicijama, ali kako je istaknuo Jeremy Chan iz Eurasia Groupa, veća istaknutost ne znači nužno veću relevantnost.
“SCO, iako se općenito opisuje kao sigurnosna organizacija, zapravo se ne usredotočuje na vojna pitanja per se, a tijekom svih globalnih sukoba koji su se nedavno dogodili, bilo da se radi o Ukrajini ili u Gazi, SCO je u biti bio odsutan”, rekao je Chan za CNBC. Tajming sastanka također je značajan. S obzirom na to da američki predsjednik Donald Trump podiže carine i uznemiruje globalna tržišta, Peking koristi SCO kako bi naglasio doseg prema globalnom Jugu. Chan je rekao da Trump “udiše novi život” samitu, dajući Kini priliku da svoju diplomaciju predstavi kao pouzdaniju od washingtonske. U ponedjeljak je Trump objavio na Truth Socialu da je Indija ponudila smanjenje carina na američku robu na nulu. Opisujući odnos s Indijom kao jednostran, Trump je rekao da su SAD najveći klijent Indije. “Razlog je taj što nam je Indija do sada naplaćivala tako visoke carine, najviše od bilo koje zemlje, da naša poduzeća ne mogu prodavati u Indiju. To je bila potpuno jednostrana katastrofa! Također, Indija kupuje većinu svoje nafte i vojnih proizvoda od Rusije, a vrlo malo od SAD-a. Sada su ponudili da smanje carine na nulu, ali kasno je. Trebali su to učiniti prije mnogo godina”, objavio je Trump.
U međuvremenu, fotografiranje je privuklo i pozornost američkih medija. New York Times opisao je interakciju kao “nasmijanu manifestaciju trojke za koju je Moskva nedavno rekla da se nada oživjeti”, ističući bliskost između Modija i Putina, koji su čak i dijelili prijevoz na sastanak na marginama. U izvješću se tvrdi da je tradicionalno oprezna indijska birokracija možda nekoć izbjegavala takve otvorene demonstracije s Kinom i Rusijom, ali Trumpove sveobuhvatne carine ostavljaju New Delhiju “malo poticaja” da se suzdrži. Za investitore, ulozi su značajni. SCO okuplja gospodarstva koja predstavljaju gotovo polovicu svjetske populacije, ključna za energetske i trgovinske tokove. S carinama koje prijete lancima opskrbe i tržištima koja traže znakove fragmentacije, takvi se samiti pomno prate u potrazi za signalima novih usklađivanja, čak i ako su suštinski rezultati ograničeni.
Formalnija suradnja
Za Indiju, ta optika ima težinu. Modijevi razgovori s Xijem protumačeni su kao podsjetnik Washingtonu da je Indija spremna održavati dijalog s Pekingom i Moskvom, a istovremeno produbljivati veze sa SAD-om i njegovim saveznicima. No, odluka New Delhija da preskoči vojnu paradu SCO-a naglasila je granice bilo kakvog odmrzavanja.
“Indija ovo koristi kako bi oportunistički poslala signal Washingtonu neizravno da ima strateške opcije, ne samo u Pekingu, već i u Moskvi”, rekao je Chan. Modijev brzi odlazak sa samita, odmah nakon dolaska iz Tokija, također je naglasio kontinuirani angažman Indije s američkim partnerima u Aziji. “U središtu samita bila je rasprava o ‘multipolarnosti’, rekao je Chan, dodajući da je definicija multipolarnosti različita za Indiju i Kinu. Usvojena je i službena Deklaracija iz Tianjina, kojom se suradnja zemalja članica podiže na puno formalniju razinu. Potpisan je i pravno obvezujući memorandum o plinovodu Snaga Sibira 2 preko Mongolije, što je ključno za daljnju suradnju Gazproma s kineskim partnerima. Kroz deklaraciju se provlači kineska vizija budućnosti, a ona se oslanja na kombinaciju fosilnih goriva, obnovljivaca te digitalne ekonomije pogonjene umjetnom inteligencijom. Kina prednjači u tehnološkim inovacijama te posjeduje ogromnu radnu snagu, a suradnja s Rusima donosi joj vrijedne resurse i strateško odstojanje prema Americi. I Putin je pronašao svoj interes. Iscrpljen ratom u Ukrajini, SCO na neki način vraća Rusiju na međunarodnu scenu bez zapadnih uvjetovanja.
Koliko je Tianjin bio ozbiljna prekretnica, moći će se procijeniti već kroz nekoliko mjeseci, kada bi trebalo postati jasno nastaju li jasni obrisi osnivanja zajedničke razvojne banke te jesu li razvojna sredstva i krediti koje su Kinezi obećali doista na raspolaganju…
