Kina tiho razvija alternativne rute za izvoz robe prema Europi, bez prolaska kroz Južno kinesko more, kako bi izbjegla napetosti sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima u regiji. Planinski grad Chongqing prerastao je u glavno čvorište kopnene trgovinske rute koju neki promatrači već uspoređuju s novim Sueskim kanalom. Rutu opslužuju teretni vlakovi velikih brzina, a očekuje se da će postati najvažnije logističko središte Azije. Kako prenosi Euronews, a prema pisanju lista South China Morning Post, Chongqing se vrlo brzo nametnuo kao strateška točka kineske trgovačke mreže, a model grada – ako nastavi bilježiti uspjeh – mogao bi potaknuti vladu na slične investicije i u zapadnom dijelu zemlje.

Poljska

Na snazi strogi prometni propisi: Zbog brze vožnje u zatvor, kazne i do 7000 eura

Svaki dan Chongqing upravlja stotinama pošiljki, povezujući zemlje jugoistočne Azije poput Vijetnama i Singapura s europskim državama, uključujući Njemačku i Poljsku, zahvaljujući mreži brzih teretnih vlakova. Dostava kopnenim putem traje deset do dvadeset dana kraće od tradicionalnih pomorskih pravaca i znatno olakšava carinske procedure. Uvođenje brzog vlaka ASEAN 2023. skratilo je vrijeme transporta između Hanoja i Chongqinga na svega pet dana, nakon čega roba Europu doseže za manje od dva tjedna.

Uz strateški položaj, Chongqing je i proizvodna sila: ondje se izrađuje otprilike trećina svjetskih prijenosnih računala, grad je jedno od glavnih središta proizvodnje električnih automobila te izvozni centar za četvrtinu kineske automobilske proizvodnje.

Neki analitičari smatraju da motivi Kine nisu samo logističke prirode, već i geopolitičke. Trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa pokazao je rizike ovisnosti o međunarodnim pomorskim pravcima pod zapadnim utjecajem, poput Sueskog kanala te Hormuškog i Malajskog tjesnaca. Pandemija koronavirusa dodatno je ogolila ranjivost pomorskih opskrbnih lanaca.

S obzirom na rat u Ukrajini i zapljene dijela kineskih pošiljki 2023., prolazak kroz Rusiju postao je rizičniji, iako je bilateralna trgovina dviju zemalja 2024. dosegnula 240 milijardi eura. Zbog toga Peking sve snažnije razvija takozvani Srednji koridor preko Kazahstana i Kaspijskog mora, kako bi zaobišao i Rusiju i pomorske tjesnace. Ipak, izazovi su brojni: od carinskih zastoja, visokih troškova i slabe infrastrukture do pitanja financijske održivosti. Mnoge rute, posebno unutar Inicijative Pojas i put, oslanjale su se na državne subvencije kako bi postale dostupnije izvoznicima.