Broj nezaposlenih u Njemačkoj premašio je crnu brojku od 3 milijuna, dosegnuvši tako tužan desetogodišnji rekord. Međutim, kako otkriva njemački Bild, ova bi brojka bila znatno veća da nije bilo masovnog zapošljavanja u javnom sektoru. Studija Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) iz Kölna sada dokazuje: država zapošljava desetke tisuća službenika više nego što je realno potrebno.

14-godišnji rekord

Nervozni ulagači podigli prinose na njemačke obveznice na najvišu razinu još od 2011.

Analitičari s Instituta IW detaljno su proučili kretanje broja zaposlenih u javnoj upravi i otkrili da je njihov broj u posljednjih deset godina drastično porastao. Najveći skok zabilježen je na lokalnoj, odnosno općinskoj razini, s porastom od čak 24 posto. Savezne pokrajine slijede s 12 posto, dok je na saveznoj razini zabilježen rast od nešto više od 4 posto.

Istraživači su usporedili rast broja radnih mjesta u pokrajinama i općinama s ključnim lokalnim faktorima, kao što su demografske promjene, broj primatelja socijalnih naknada i stanje infrastrukture. Rezultati su, prema IW-u, pokazali goleme regionalne razlike. “Neke su općine unatoč teškim uvjetima uspjele proći s umjerenim rastom zapošljavanja, dok su druge zapošljavale znatno iznad prosjeka”, navodi se u studiji.

Protug 75

Brod s 250 tona azbesta napustit će splitski škver, odvući će ga tegljač

Kao svijetli primjer ističe se pokrajina Saska-Anhalt, čije su lokalne vlasti pokazale iznimnu dalekovidnost i suzdržanost pri zapošljavanju. “Ukupni potencijal za uštedu iznosi oko 60.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, pod uvjetom da su sve savezne pokrajine slijedile model kakav je primijenila Saska-Anhalt”, zaključuju istraživači iz Kölna.

promo

Kako je digitalizacija skladišta dovela do 15 % većeg prometa u Mivi i Mohor trgovini

Ovi podaci naglašavaju ključnu ulogu koju pokrajine i općine imaju u cjelokupnom javnom sektoru, s obzirom na to da u njima radi više od 80 posto svih javnih službenika. Rast broja zaposlenih na nacionalnoj razini prvenstveno je rezultat novih radnih mjesta u obrazovanju, skrbi o djeci, zdravstvu i sigurnosti, dok je istovremeno zabilježen pad u sektorima poput urbanizma i prostornog planiranja.