ESG transformacija postaje neizostavan dio suvremenog poslovanja, pružajući poduzećima priliku za ulazak na nova tržišta, razvoj inovativnih proizvoda te privlačenje kapitala, čime se stvaraju temelji za dugoročnu konkurentnost i otpornost na promjene u tržišnim i regulatornim uvjetima.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš nedavno je rekao da oko 50 poduzeća za sada imaju obvezu podnositi izvješća o održivosti, ali da to, dodao je Radoš, ne znači i da su održiva, te da u HGK zapravo i ne znaju odgovor koliko je održivih poduzeća u Hrvatskoj, ali po produktivnosti za prosjekom EU zaostaju oko 40 posto te tek treba stvoriti osnove za održivost. Radoš je iznio i podatke iz novog istraživanja HGK o održivosti provedeno na 194 poduzeća, od kojih gotovo 60 posto smatra da je održivo financiranje, odnosno primjene ESG načela, nešto što je relevantno za poslovni model. “Održivost ne znači samo izvještavanje o ESG i slično, nego i koliko stvarno poslovanje pridonosi zaštiti i napretku i produktivnosti, i radnicima i okolišu”, zaključio je Radoš.
Najveće energetske kompanije redovito objavljuju izvješća o održivosti, pa donosimo kratke preglede nekih od njih… Izvješća su iz godine u godinu sve kvalitetnija, iako tek 14 posto poduzeća u energetskom sektoru ima procjenu klimatskih rizika i njihovog utjecaja na poslovanje, što ukazuje na potrebu za daljnjim razvojem u ovom području. S druge strane, pozitivni trendovi vidljivi su u činjenici da više od 90 posto energetskih poduzeća uključuje obnovljive izvore energije u svoje aktivnosti, dok više od 68 posto ulaže u poslovne aktivnosti koje nisu povezane s naftom i plinom.
Velika ulaganja
Važnost nefinancijskog izvještavanja u Ini prepoznata je još 1997. godine, kada je objavljeno prvo nefinancijsko izvješće o zaštiti okoliša s pregledom utjecaja na okoliš za 1996. i 1997. Od 2002. godine izdaje se Izvješće o zaštiti okoliša, zdravlju i sigurnosti, a od 2004. godine Ina grupa je objavila Socijalno izvješće sukladno smjernicama Globalne inicijative za izvještavanja. U 2015. godini objavljeno je prvo integrirano izvješće, kao prvo takvo u Hrvatskoj.
Ina grupa nema razvijenu strategiju održivosti, ali kao dio velikog sustava, dio je strategije Mol grupe “Shape Tomorrow”. Mol grupa prije godinu i pol ažurirala je svoju dugoročnu strategiju SHAPE TOMORROW: cilj kompanije je učiniti regiju zelenijom, konkurentnijom i samodostatnom. Mol grupa osigurava pametnu tranziciju s rješenjima za budućnost – ulaganjem sredstava u daljnje jačanje sigurnosti opskrbe u regiji, stvaranjem vrijednosti iz otpada i oblikovanjem budućnosti mobilnosti kroz inovativne tehnologije.
Ažurirana strategija stavlja veći naglasak na obnovljiva goriva, zeleni vodik, biometan i geotermalnu energiju. Do 2030. godine zelena ulaganja nadmašit će iznos od četiri milijarde dolara s ciljem postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Pripremu Inina izvješća o održivosti koordinira organizacijska jedinica za Održivi razvoj, Zaštitu okoliša i REACH. Svi relevantni odjeli aktivno sudjeluju u procesu pripreme, osiguravajući sveobuhvatno i točno izvještavanje. Svaki odjel odgovoran je za podatke koje pruža, održavajući integritet i pouzdanost procesa izvještavanja.
Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje rizicima i unutarnje kontrole, tijekom godine se provode kontinuirane radionice i sastanci sa svim uključenim kolegama. Te radionice osmišljene su za širenje potrebnih informacija, ažuriranja i najboljih praksi, osiguravajući da su svi članovi tima dobro informirani i osposobljeni za učinkovit doprinos procesu izvještavanja o održivosti.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je 2023. godine nastavila s provedbom svojih strategija održivog razvoja, fokusirajući se na zelenu tranziciju, ulaganje u obnovljive izvore energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova, što je detaljno opisano u njihovom Izvješću o održivosti za 2023. godinu. Ulaganja su usmjerena na poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje utjecaja na okoliš, u skladu s ciljevima Europske unije i Pariškim sporazumom. HEP je nastavio s transformacijom prema energetskom miksu koji uključuje veći udio obnovljivih izvora energije, kako bi se postigle obveze smanjenja stakleničkih plinova. Kompanija je usmjerila značajna sredstva u projekte koji doprinose razvoju obnovljivih izvora energije, što je ključno za ispunjenje ciljeva dekarbonizacije.
Podrška lokalnim zajednicama
U 2023. godini, HEP je doprinio ispunjenju ciljeva Europske unije o smanjenju emisija, koji su temelj za ostvarivanje obveza iz Pariškog sporazuma. Fokus je bio na povećanju učinkovitosti energetskih sustava i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, što je dio dugoročne strategije održivosti tvrtke.
Izvješće o održivosti E.On Hrvatske donosi Pismo Direktora održivosti Frédérica Delannoya, Direktora sektora za strategiju i održivost u kojem piše da je kompanija u 2024. ponovno potvrdila predanost održivosti, baveći se ne samo ekološkim već i društvenim te upravljačkim pitanjima, smanjujući vlastiti utjecaj na okoliš i istovremeno podržavajući kupce na njihovom putu prema dekarbonizaciji. Napredovali su s implementacijom zelenih energetskih rješenja za kućanstva i poduzeća te istodobno unaprijedili mreže kontinuiranom instalacijom pametnih brojila. Ovi uspjesi omogućeni su usvajanjem energetski učinkovitih tehnologija i povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije.
“Na društvenoj razini, nastavili smo davati prednost dobrobiti i sigurnosti naših zaposlenika i zajednicama kojima pružamo usluge. Ojačali smo mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, proširili mogućnosti obrazovanja i razvoja naših zaposlenika te poticali raznoliko i uključivo radno okruženje. Aktivno smo podržavali lokalne zajednice kroz niz društvenih inicijativa, uključujući obrazovne programe, partnerstva sa školama i sveučilištima te inicijative za razvoj vještina. Upravljanje i upravljački procesi ostaju ključni stupovi naše strategije održivosti”, piše Delannoy.
Gledajući prema budućnosti, u E.On Hrvatska prepoznaju važnost daljnjeg širenja portfelja zelenih rješenja “kako bi još snažnije podržali svoje kupce u ostvarivanju ciljeva energetske tranzicije”. Oko ESG standarda brinu i u Prvom plinarskom društvu. Prema podacima s njihove internetske stranice, kako bi se spriječilo moguće istjecanje metana u okoliš i stvaranje stakleničkih plinova, primjenjuju vrlo striktna pravila pri kontroli i rukovanju s plinskim instalacijama i plinovodima, pri čemu ne dolazi do ispuštanja metana u atmosferu.
“Očuvanje okoliša visoko je na listi prioriteta naše grupacije, fleksibilnost i aktivno ulaganje u zajednicu predstavlja jedno od najbitnijih načela kojima se vodimo u našem djelovanju. Smatramo da odgovornim poslovanjem možemo pokrenuti mnoge pozitivne promjene koje će u naslijeđe ostaviti zdravije društvo i čišći planet. Ulaganjem u edukaciju naših djelatnika, najmoderniju tehnologiju i promicanjem održivog korištenja resursa u svakodnevnim aktivnostima pridonosimo dugoročnom očuvanju okoliša i širimo svijest o važnosti brige za bolje sutra”, poručuju iz PPD-a. Krajnji korisnici također mogu pridonijeti očuvanju okoliša, i to na način da se pridržavaju sigurnosnih mjera i savjeta pri rukovanju plinom, što se najviše odnosi na osjet neugodnog mirisa iz trošila ili mjerno-regulacijskog ormarića. Ukoliko primijetite neugodan miris plina, odnosno odoranta koji se dodaje u plin (miris pokvarenih jaja), odmah kontaktirajte našu službu za hitne intervencije.
“U današnje je vrijeme eksploatacija prirodnoga plina doživjela mnoga tehnološka unaprjeđenja. Napredne tehnologije poput satelitskoga snimanja, GPS-a, 3D i 4D seizmičkih tehnologija uvelike su olakšale pronalaske nalazišta, čime se smanjio negativan utjecaj na okoliš. Značajno se smanjila površina područja koja su potrebna za bušotine i eksploatira se mnogo veća količina prirodnoga plina iz jednog izvora”, kažu u PPD-u.
Kako se radi o energentu koji je eksplozivan, uvedena su striktna pravila i industrijski standardi koji osiguravaju siguran transport, skladištenje, distribuciju i upotrebu prirodnoga plina.
Tko je odgovoran?
Janaf od 2022. objavljuje Izvještaj o održivosti s ciljem jačanja doprinosa održivom poslovanju unatoč tome što još nije zakonski obveznik objave navedenog Izvještaja. Izvještaj o održivosti pripremljen je na istoj osnovi kao i financijski izvještaj za 2024. i odnosi se na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine. Pregledala ga je i odobrila Uprava Društva, a izradio ga je Tim za izradu Izvještaja o održivosti, sastavljen od predstavnika sektora Janafa i specifičnih područja obrađenih pod materijalnim temama, a koji je imenovala Uprava Društva. Izvještaj je napravljen u skladu s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).
Uprava Janafa, uz potporu sektora i ureda, kolektivno je odgovorna za uspostavu, održavanje i unapređenje sustava upravljanja održivošću u skladu s ESG načelima. U skladu s Politikom integriranog sustava upravljanja, Uprava najmanje jednom godišnje provodi sveobuhvatnu procjenu učinkovitosti postojećih sustava upravljanja te procjenjuje utjecaj poslovnih aktivnosti Janafa na gospodarstvo, okoliš i društvo. Ove procjene temelje se na izvješćima koja pripremaju sektori i uredi prema vlastitim područjima nadležnosti, a koja sadrže analize operativnog poslovanja, identificirane rizike i prijedloge poboljšanja.
Uprava je u 2024. godini donijela Pravilnik o upravljanju rizicima kao okvir za djelotvorno upravljanje rizicima koji sadrži metodologiju za identifikaciju te procjenu strateških i operativnih rizika vezanih uz poslovanje Društva, uzimajući u obzir njihov učinak na poslovanje (posljedice) i stupanj vjerojatnosti njihove pojave. Društvo je uspostavilo sustav “tri linije obrane”.
Prva razina je na nositeljima (vlasnicima) rizika, odnosno, na odgovornim osobama funkcionalnog područja ili imenovanim funkcijama, koji prepoznaju, utvrđuju/identificiraju i procjenjuju pojedinačne rizike u okviru funkcionalnog područja ili organizacijske jedinice te predlažu i provode mjere i aktivnosti u svrhu učinkovitog postupanja s rizicima koji su iznad prihvatljive razine za Društvo. Na drugoj razini Društvo je imenovalo nositelja funkcije mjerodavne za upravljanje rizicima koji planira, organizira i nadzire implementaciju procesa upravljanja rizicima. Treću razinu obrane u Društvu predstavlja koordinator interne revizije koji kroz svoj plan godišnjih revizija i ad hoc revizije osigurava neovisni nadzor sustava upravljanja rizicima i provjerava njegovu učinkovitost.
