Kako nejednakost raste, oporezivanje bogatih visoko je na dnevnom redu, a najbogatiji pojedinci često su kritizirani da doprinose manje javnim financijama od običnih poreznih obveznika. Nedavno istraživanje koje su naručile nevladine organizacije Oxfam i Greenpeace otkrilo je da su ljudi na Filipinima, globalno gledano, najskloniji podržati oporezivanje superbogatih. Time se omogućuje veća državna potrošnja na javne usluge i borbu protiv klimatskih promjena. Nevladine organizacije zagovaraju snažnije globalno oporezivanje bogatih kako bi se pružila podrška za više od 3,7 milijardi ljudi, gotovo polovicu svjetskog stanovništva, koji žive u siromaštvu. S druge strane, Oxfam ističe da su svjetskih 3.000 milijardera u posljednjih deset godina povećali svoje bogatstvo za 6,5 bilijuna dolara (5,5 bilijuna eura), piše Euronews.

Trenutno istraživanje, koje je obuhvatilo podatke kroz političke opredijeljenosti, razine prihoda i dobne skupine, provedeno je u svibnju 2025. u 13 zemalja, uključujući UK, SAD, Francusku, Njemačku, Italiju i Španjolsku. Cilj je bio utvrditi razinu javne podrške oporezivanju superbogatih kako bi se omogućila veća državna potrošnja na javne usluge poput zdravstva, škola i ulaganja u obnovljive izvore energije. Među anketiranim europskim zemljama, Italija je pokazala najveću podršku za sve javne usluge. Najpopularnija mjera bila je oporezivanje superbogatih kako bi se poboljšalo zdravstvo, a podržalo ju je 94 % stanovništva. To je podržalo i 91 % stanovništva u Španjolskoj, 90 % u Francuskoj, 89 % u UK i 85 % u Njemačkoj.

Slično popularna bila je i ideja zatvaranja poreznih rupa kojima se bogati i međunarodne korporacije koriste kako bi izbjegli poreze te usmjeravanje tog prihoda u javne usluge. Taj prijedlog podržalo je 94 % ispitanika u Italiji, 91 % u UK, 90 % u Španjolskoj i Francuskoj te 86 % u Njemačkoj. Najmanje popularni razlozi za prikupljanje poreza od superbogatih uključivali su povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanje izolacije kuća. U Njemačkoj je 18 % ljudi bilo protiv povećanja poreza radi ulaganja u obnovljive izvore, a podržalo ga je 75 %. U Francuskoj je 16 % bilo protiv, a 79 % za, dok je u UK 16 % bilo protiv i 80 % za. U Španjolskoj je omjer bio 15 % protiv i 81 % za, dok je u Italiji 10 % bilo protiv i 88 % za, prenosi Večernji list.

Podrška za poboljšanje izolacije kuća u ovom kontekstu naišla je na neslaganje 28 % ispitanih u Njemačkoj, 22 % u Italiji i UK te 20 % u Francuskoj i Španjolskoj. Druga studija pokazuje jednako široku podršku za oporezivanje imućnijih. Prema najnovijem Eurobarometru o porezima, 80 % građana EU-a izjavilo je da bi podržalo da velike multinacionalne kompanije plaćaju minimalni porez u svakoj zemlji u kojoj posluju. Gotovo dvije trećine (65 %) podržalo bi uvođenje poreza za najbogatije pojedince. Najviša razina podrške zabilježena je u Mađarskoj (78 %), Bugarskoj (71 %) i Hrvatskoj (71 %).

Gdje u Europi već postoji porez na bogate? Prema podacima istraživačkog instituta Tax Foundation iz Washingtona, samo manjina europskih zemalja primjenjuje poreze na bogatstvo. Neto porezi na bogatstvo, koji se obračunavaju na cjelokupnu imovinu pojedinca (umanjenu za dug), postoje u Norveškoj, Španjolskoj i Švicarskoj, dok porezi na odabranu imovinu postoje u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Nizozemskoj. U međuvremenu, Oxfam ističe da sve više raste podrška prijedlogu G20 o oporezivanju ultrabogatih. Prema prijedlogu, pojedinci s više od milijardu dolara (860 milijuna eura) imovine plaćali bi minimalni godišnji porez jednak 2 % svog bogatstva.

Španjolska je također pokazala svoju predanost borbi protiv nejednakosti kada se u srpnju pridružila Brazilu i osnovala novu globalnu koaliciju za oporezivanje superbogatih. Zemlje su pozvale i druge da se uključe u raspravu i stvore progresivan globalni porezni sustav. “Oni ukazuju na surovu stvarnost: najbogatijih 1 % svjetskog stanovništva posjeduje više od 95 % ostatka čovječanstva zajedno”, poručio je UN, pohvalivši potez tih zemalja.