Carine koje Sjedinjene Države primjenjuju na robu iz Indije stupile su na snagu i dosegle rekordnu stopu od 50 posto.

Odluka američke administracije jedan je od najoštrijih trgovinskih pritisaka prema Indiji do sada, a pokrenuta je kao odgovor na indijsku kupnju ruske nafte, koju Washington tumači kao indirektnu financijsku potporu ruskoj vojnoj agresiji u Ukrajini.

Ključni temelj odnosa

Povećanje carina nadovezuje se na prethodnu stopu od 25 posto koja je već bila na snazi za brojne indijske proizvode, čime ukupna stopa sada doseže do 50 posto na proizvode poput tekstila, dragulja, obuće, sportske opreme, namještaja i kemikalija. Te su stope među najvišima koje je SAD ikada uveo, usporedive s onima koje primjenjuje na uvoz iz Kine i Brazila. Novo uvođenje visokih carina ozbiljno prijeti tisućama malih i srednjih izvoznika u Indiji, osobito u državama poput Gujarata, domu premijera Narendre Modija, gdje se nalaze brojne proizvodne djelatnosti.

Procjenjuje se da će carine utjecati na oko 55 posto ukupnoga indijskog izvoza prema SAD-u, povećavajući troškove izvoznika za 30 do 35 posto u odnosu na konkurenciju iz Vijetnama, Bangladeša i Kine. Udruge za promicanje izvoza ističu da su američki kupci već zaustavili nove narudžbe, a izvoz bi mogao pasti i do 30 posto u prvoj polovici rujna. Reuters ističe da je riječ o “znatnom izazovu za jednog od ključnih igrača u globalnim lancima opskrbe”, dok Bloomberg navodi da bi Indija mogla izgubiti status alternativnog proizvođačkog centra s obzirom na oštre carine.

The Wall Street Journal pak upozorava na rastuće poslovne rizike, posebno za male i srednje tvrtke koje osjećaju najveći pritisak. Indijska središnja banka i Ministarstvo trgovine najavili su mjere financijske potpore pogođenim izvoznicima, uključujući subvencije i poticaje, kao i pomoć u usmjeravanju prema drugim tržištima poput Kine, Latinske Amerike i Bliskog istoka, no proizvođači ističu da ne postoji adekvatna zamjena za tržište SAD-a.

Sektori tekstila, kemikalija, kože, kao i industrija dragog kamenja, već pogođeni slabijom potražnjom u Kini, dodatno su izloženi pritiscima zbog sankcija i smanjenog pristupa američkom tržištu. Analitička kuća Capital Economics procjenjuje da bi ove carine mogle usporiti rast indijskoga gospodarstva za 0,8 postotnih bodova u 2025. i 2026., što je ozbiljan udarac za jednu od najbrže rastućih ekonomija u Aziji. BBC navodi da su reakcije na tržištu bile “trenutačne i opipljive”, s padom vrijednosti indijskog rupija i negativnim učinkom na dioničke indekse.

Carine su uvedene nakon pet neuspješnih krugova pregovora između Washingtona i New Delhija. Associated Press ocjenjuje da “izostanak dogovora dodatno otežava bilateralne odnose i prelijeva se i na druga područja suradnje”. Financial Times prenosi izjave indijskih dužnosnika kako takav potez “označava prepreku obostranim interesima”, dok The Economist dodaje da je “sporazum žrtva šire geopolitičke dinamike”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Unatoč trgovinskim tenzijama, strateško partnerstvo SAD-a i Indije ostaje čvrsto. Obje strane naglašavaju važnost jačanja sigurnosnih i obrambenih veza u okviru Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (Quad), koji uključuje i Australiju i Japan, a važan je za geopolitičke interese u Indo-pacifičkoj regiji. CNBC ističe da “sigurnosna suradnja ostaje ključni temelj odnosa, čak i u uvjetima rastućih trgovinskih tenzija”. The Guardian pak navodi kako Trampova odluka o carinama odražava “šire globalne pritiske i političke kalkulacije koje premašuju ekonomiju”.

Jačanje veza s Kinom

Uvođenje carina izazvalo je pad vrijednosti rupija, a burzovni indeksi pali su oko 0,7 posto. Analitičari upozoravaju da bi dugoročne restrikcije mogle obeshrabriti investicije i usporiti industrijsku transformaciju Indije u globalni proizvodni centar, osobito u sektorima elektronike i mobilnih uređaja. Forbes upozorava da je Indija možda izgubila status sigurnog odredišta za proizvođačke investicije.

S druge strane, Indija planira iskoristiti ovu kriznu situaciju za jačanje odnosa s regionalnim partnerima i korištenje diversifikacije tržišta, naročito jačajući veze s Kinom. Iako je kratkoročni utjecaj carina težak za indijsko gospodarstvo i izvoznike, strateški sigurnosni odnosi između SAD-a i Indije nisu poljuljani. Ipak, takve protekcionističke mjere bacaju dugoročnu sjenu na jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa u suvremenoj globalnoj politici, a kineski rast i geopolitički izazovi dodatno će pojačati kompleksnost odnosa u Indo-pacifičkoj regiji.