Uloga gotovog novca značajno se tematizira u javnosti posljednjih godina, naročito stoga što je porast digitalnih plaćanja, uzrokovan pandemijom koronavirusa, smanjio njezin udio u svakodnevnim transakcijama, što je izazvalo zabrinutost zbog njezine budućnosti.

Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama. Također, prema rezultatima najnovijeg istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju (engl. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area, SPACE) iz 2024., Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna.

Zaštita privatnosti

U tom kontekstu, Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegova prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija objavila je Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru). Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku.

Europska središnja banka, kao i Hrvatska narodna banka, podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Tom će se uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima (npr. ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja). Uredba će također obvezati države članice europodručja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice, putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju.

Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja. Također, Europska središnja banka pokrenula je i natječaj za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se još dodatno pokazuje trajna predanost budućnosti gotovog novca te njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i sredstva pohrane vrijednosti, kako unutar europodručja, tako i šire.

Korištenjem gotovine postiže se financijska uključenost i ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti naših platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice, tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost. Vidjeli smo to i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine. Eurosustav se stoga predano zauzima za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Europe.

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja je izrađen i trenutačno je u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu Uredbu i Uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja ove godine. Digitalni euro digitalni je novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama i njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti. Kao novac dostupan svim građanima europodručja u svako vrijeme i na svakome mjestu, digitalni euro bio bi javno dobro, stoga će njegova osnovna uporaba biti besplatna za sve koji se njime budu služili.

Digitalni euro potrošačima bi služio za plaćanje, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se plaćaju kamate. Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako, netočne su izjave o tome da će se putem digitalnog eura moći utjecati na investicije tako da se onemogući ulaganje u pojedinu dionicu/vrijednosnicu.

Potrošači bi, naime, mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o tome u kojoj se državi europodručja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod neko drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja. Kada vaš digitalni novčanik bude spreman, mogli biste u njega uplatiti novac preko povezanoga bankovnog računa ili u njega uplatiti gotovinu. Zatim biste mogli početi plaćati digitalnim eurima iz svojega digitalnog novčanika.

I mrežno i izvanmrežno

Kada primite novac u digitalnim eurima, mogli biste ograničeni iznos držati u svojem digitalnom novčaniku ili ga uplatiti na svoj bankovni račun. Prijenos novca mogli biste provesti sami ili biste mogli uspostaviti automatski prijenos. Plaćanja u digitalnim eurima, u fizičkim trgovinama, na internetu ili između potrošača, uvijek bi bila sigurna i trenutačna.

Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, što znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti, odnosno moći će poslužiti i kao platno sredstvo za nuždu, odnosno za slučajeve nepredviđenih ili izvanrednih okolnosti. Osobito je važno napomenuti da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ESB i HNB, odnosno Eurosustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće moći pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati.

Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. godine ESB bi trebao donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu, ali konačno uvođenje ovisit će o ishodu demokratskog procesa u Europskom parlamentu