Strani ulagači značajno su povećali svoje udjele u dugu eurozone tijekom lipnja, pokazuju podaci koje je u utorak objavila Europska središnja banka. Ovaj trend signalizira rastuće povjerenje u ekonomsku stabilnost bloka, posebice u vrijeme financijskih previranja u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema izvještaju agencije Reuters, ovaj razvoj događaja mogao bi označiti prekretnicu za jedinstvenu europsku valutu.

MODERNIZACIJA

FOTO: Novi Končarovi niskopodni tramvaji počeli voziti u Zagrebu i Osijeku

Sama Europska središnja banka (ESB) aktivno promiče euro kao alternativu za globalne investitore koji traže sigurno utočište. Ovaj potez dolazi u trenutku kada je status dolara kao vodeće svjetske valute poljuljan zbog nepredvidive trgovinske politike i pritiska tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa na Federalne rezerve.

Podaci o financijskom računu eurozone pokazuju da su ulagači izvan bloka sve skloniji jedinstvenoj valuti, koja se prije samo desetak godina suočavala s prijetnjom kolapsa usred dužničke krize. Čini se da je povjerenje u europski projekt ponovno u porastu. Konkretno, podaci Europske središnje banke otkrivaju da su strani investitori u lipnju neto kupili obveznice eurozone s dospijećem od najmanje godinu dana u vrijednosti od 59,8 milijardi eura (oko 69,82 milijarde dolara).

Izmjene Zakona

Sjajne vijesti za korisnike zdravstvenog osiguranja: Evo kad stiže isplata uvećane naknade

Ipak, zabilježeno je usporavanje u odnosu na prethodni mjesec, kada je zabilježen rekordan priljev od 97,3 milijarde eura. To je ujedno bila i najviša zabilježena razina od početka praćenja ovih podataka 2013. godine, što ukazuje na iznimno snažan interes u prethodnom razdoblju. Usporedno s tim, prilagođeni suficit tekućeg računa eurozone, koji obuhvaća tokove roba, usluga i dohotka, proširio se u lipnju na 35,8 milijardi eura s 31,8 milijardi eura iz prethodnog mjeseca.

Požurite

Dio građana ima pravo na naknadu: Ako do 28. kolovoza ne podignete novac, ostat ćete bez njega

Ovaj rast prvenstveno je rezultat povećanja primarnog dohotka, koji uključuje prihode od investicija i rada, čime je nadoknađen pad trgovinskog suficita. Gledano na godišnjoj razini, u 12 mjeseci do lipnja, prilagođeni suficit iznosio je 2,0% BDP-a bloka, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2,6% zabilježenih u prethodnom dvanaestomjesečnom razdoblju. Sve u svemu, lipanjski podaci oslikavaju pozitivnu sliku za eurozonu. Unatoč blagom usporavanju priljeva kapitala u usporedbi s rekordnim svibnjem, kontinuirani interes stranih ulagača potvrđuje rastuću ulogu eura kao stabilne i pouzdane valute na globalnoj financijskoj sceni.