Za nama je produljeni vikend koji je ujedno i jedan od posljednjih “udarnih” u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Već ubičajeno, dio folklora koji već mjesecima prati i ovu turističku godinu su priče o cijenama kod nas u odnosu na konkurenciju, o razdobljima “rupa”, o tome koji su gosti podbacili a koji su hit, jesu li ugostiteljske usluge turistima preskupe pa hranu i piće sve više kupuju u trgovinama.

Kad je riječ o potrošnji, anegdotalne tvrdnje o “polupraznim restoranima i redovima u dućanima” nemaju uporište u podacima. U svim jadranskim županijama, primjerice, u prvih 17 dana kolovoza kao razdoblju vrhunca glavnog dijela sezone bilježi se rast i broja izdanih računa i njihove vrijednosti u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali to vrijedi i za ugostiteljski sektor i za trgovinu, odnosno supermarkete.

Tako su npr. u Dubrovačko-neretvanskoj poduzetnici iz djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića ovaj mjesec prijavili više od 47 milijuna eura prometa naspram 43 u istom razdoblju prošle godine, što je nominalno devet posto više, i to na 7,6 posto više računa. U Splitsko-dalmatinskoj su u sustav fiskalizacije prijavili 111,7 milijuna prometa, što je gotovo 15 posto veći iznos, pri čemu je izdano 9,6 posto više računa.

Za približno devet posto veći fiskalizirani promet evidentirali su ovaj mjesec restorani, kafići i drugi ugostiteljski objekti obuhvaćeni fiskalizacijom u Istarskoj županiji (sa 72,6 milijuna eura prometa) na pet posto više računa. Porast broja računa i prijavljenih prometa bilježi se i kod ugostitelja u Zadarskoj županiji (57,5 naspram 54 milijuna eura) i Šibensko-kninskoj (38 prema 34 milijuna eura), i to uz tri odnosno šest posto veći broj izdanih računa.

Veće cijene, ali i kvaliteta

Jasno je da ti pokazatelji dobrim dijelom odražavaju (i) rast cijena, ali očito je da su, ukupno gledano, posrijedi solidna ostvarenja. Naravno, kao što svaki gost, i domaći i inozemni, s ljetovanja nosi svoje dojmove o vrijednosti za novac koju dobiva u Hrvatskoj, tako i za pojedine turističke kompanije, privatne iznajmljivače ili ugostitelje sezona u cjelini zasigurno neće biti podjednako uspješna. Ministar turizma Tonči Glavina je u pogledu cijena i konkurentnosti rekao kako je Hrvatska dizala cijene, ali i kvalitetu. Istaknuo je kako u turističkoj branši nije važno da budemo najjeftiniji, nego da je odnos cijene i kvalitete dobar, a kod nas se puno ulagalo u podizanje kvalitete i u smještaju i u ugostiteljstvu.

Koliko god podaci o izdacima za robu i usluge koji se plaćaju karticama i gotovinom, ne daju punu sliku turističke sezone, posebice prihoda od stranih turista, zasad se ona u cjelini čini zadovoljavajućom, s tim da to više ne podrazumijeva nekadašnje stope rasta. Prema posljednjim procjenama Hrvatske narodne banke, iz lipnja, ove se godine očekuje za oko pola milijarde više priljeva od inozemnih gostiju u odnosu na lanjskih 15 milijardi.

Taj je iznos za 2024. u odnosu na prethodnu godinu bio nominalno za dva posto veći, čime je ukupna turistička potrošnja realno zabilježila pad. Hoće li se i turistička 2025. zaključiti s nominalnim, ali ne i realnim porastom, pokazat će ostatak godine, odnosno rezultati posezone. Inače, lani su pokazatelji za pred- i posezonu imali bolju dinamiku od one u glavnom dijelu i tako poboljšali konačnu sliku turističke potrošnje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pad dolazaka i noćenja

Promatraju li ostvareni fiskalizirani prometi u djelatnostima pružanja smještaja i ugostiteljskih usluga na razine cijele Hrvatske, od početka godine, tj. u nešto više od osam i pol mjeseci broj je izdanih računa ove godine veći za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihova vrijednost je povećana za 10,8 posto ili za više od pola milijarde eura, na 5,44 milijarde. I u tim usporedbama sve jadranske županije bilježe u tim djelatnostima i više izdanih računa i veće promete nego lani. No, treba reći da je stopa rasta fiskaliziranih prometa kod ugostitelja (povećanje sa 3,08 na 3,45 milijardi) veća nego u smještaju, kao i da ona odražava i opći rast domaće potrošnje i mimo turizma.

Inače, kad je riječ o fizičkim pokazateljima, prema podacima iz sustava eVisitor u srpnju je zabilježen blagi pad turističkih dolazaka i noćenja (između jedan i dva posto), ali analitičari će reći kako to ne iznenađuje jer hrvatski turizam posljednjih godina tijekom središnje sezone zapravo posluje na vrhuncu svojih kapaciteta. Pita li se njih, posezona bi i ove godine mogla zabilježiti nešto bolje rezultate, pogotovo ako će joj ići u prilog i povoljne vremenske prilike. Da upravo u razdobljima izvan glavne sezone leži potencijal za daljnji rast u turizmu u više navrata je istaknuo i resorni ministar.

U međuvremenu, od HAC-a smo jučer saznali da je autocestama kojima upravlja ta državna kompanija od petka do nedjelje prošlo 1,06 milijuna vozila i da je naplaćeno cestarina u iznosu većem od 7,9 milijuna eura. U odnosu na usporedivi vikend prošle godine to su nešto niže brojke (za dva odnosno tri posto), ali kumulativno je ove godine promet četiri posto veći nego lani.