Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i vodeći europski čelnici u ponedjeljak su stigli u Washington na ključne razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, u trenutku kada raste zabrinutost da bi Bijela kuća mogla stati iza teritorijalnih zahtjeva Moskve. Očekuje se da će sastanci u Bijeloj kući biti presudni za definiranje sigurnosnih jamstava koja bi SAD bio spreman ponuditi Kijevu u sklopu mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom.

Prema pisanju Financial Timesa, napetosti su pojačane nakon što je Trump u nedjelju poručio da Zelenski “može okončati rat gotovo odmah, ako to želi”, istovremeno naglasivši da Ukrajina ne može postati članica NATO-a. Njegov susret s Vladimirom Putinom prošlog petka u Aljasci dodatno je podgrijao bojazni u Kijevu i europskim prijestolnicama da bi američki predsjednik mogao tražiti značajne teritorijalne ustupke od Ukrajine.

Sigurnosni kišobran

Prema njemačkoj vladi, Washington je poslao “signale” da bi bio spreman poduprijeti sigurnosni kišobran za Ukrajinu, po uzoru na NATO-ov članak 5, koji predviđa kolektivnu obranu. Američki posebni izaslanik Steve Witkoff izjavio je kako je Putin na sastanku s Trumpom navodno prihvatio ideju da Ukrajina dobije jamstva SAD-a i saveznika. No, američki državni tajnik Marco Rubio ubrzo je upozorio da Moskva još mora službeno pristati na takav okvir. Velika Britanija, prema riječima glasnogovornika premijera Keira Starmera, podržava raspravu o jamstvima jer vidi to kao ključan element u završetku rata.

U međuvremenu, atmosfera u Ukrajini ostaje sumorna. U Kijevu je u ponedjeljak održan sprovod umjetnika i borca Davida Chichkana, poginulog na jugu zemlje. Na istoku, volonteri nastavljaju s evakuacijom civila dok bombardiranja traju. “Čekamo kraj rata, ali Rusija nastavlja bombardirati,” rekao je Evgenij Tkačov, 56-godišnji volonter iz Dobropilje, prenosi FT. Daria Kaleniuk iz organizacije ANTAC istaknula je da bi povlačenje vojske iz Donjecka bilo “ludost” te da bi se oružane snage tome suprotstavile i u slučaju da se politički vrh složi s tim prijedlogom.

Trump je uoči susreta nastupio optimistično. “Veliki dan u Bijeloj kući. Nikada nismo imali toliko europskih čelnika odjednom – velika čast za Ameriku!”, napisao je na svojoj mreži Truth Social, dodajući da “lažne vijesti” pokušavaju summit prikazati kao neuspjeh. Europske prijestolnice nadaju se da će razgovori barem potvrditi američku spremnost da Ukrajini pruži čvrsta sigurnosna jamstva, čak i ako Kijev bude prisiljen na kompromis oko teritorija. Za Ukrajinu, koja već treću godinu vodi iscrpljujući rat, potencijalni dogovor nosi golem rizik. Na stolu su teritorijalni zahtjevi Moskve, pitanje trajne vojne potpore Zapada i obuzdavanje ruskih ambicija. Ishod pregovora u Washingtonu mogao bi odrediti konture europske sigurnosne arhitekture u godinama koje dolaze.

Opasan presedan

Diplomati upozoravaju da bi svako rješenje koje uključuje odricanje teritorija moglo stvoriti opasan presedan i oslabiti međunarodni poredak. Istodobno, sigurnosna jamstva bez formalnog članstva u NATO-u mogla bi otvoriti prostor za različita tumačenja i potencijalne nesporazume između saveznika. Europske zemlje poput Poljske i baltičkih država traže najčvršće moguće obveze Washingtona, dok su neke zapadne članice spremnije razmotriti fleksibilniji okvir.

U Kijevu je raspoloženje oprezno: očekivanja od Washingtona su velika, ali razočaranje bi moglo ozbiljno potkopati moral. “Teret je sada na Ukrajini i njezinim ljudima”, kaže Kaleniuk. “Ako međunarodni partneri od nas očekuju povlačenje iz Donjecka, to je ne samo vojno neprihvatljivo nego i politički pogubno.”

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost