Nije samo stvar prestiža tko će od vodećih poduzetnika biti predsjednik krovne i jedine reprezentativne poslodavačke asocijacije Hrvatske udruge poslodavaca. Ta osoba u ime članova, ali i svih poduzetnika zastupa interese i pred Vladom i sindikatima, brani pozicije gospodarstvenika u kreiranju politika i uređivanju socijalnih odnosa. Stoga nemalo iznenađuje da HUP još uvijek nije reagirao i pokrenuo inicijativu izbora novog predsjednika, nakon što je proljetos i formalno Mihael Furjan napustio Plivu.

Kao predsjednik Uprave te najveće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj Furjan je, naime, i bio kandidiran, te u dva mandata izabran na poziciju predsjednika Uprave, a njegova nasljednica u Plivi, po Statutu HUP-a, ne preuzima automatizmom i tu funkciju u HUP-u jer se predsjednika bira na temelju prijave kandidata i osobnosti pojedinca. Iz HUP-a, pak, kažu, izbori će se uskoro pokrenuti. Poziv kandidatima uputit će se krajem kolovoza, nakon godišnjih odmora.

Za tada će se sazvati sjednica Vijeća članica, koja po ustroju i statutu HUP-a formalno donosi odluke o pokretanju izbora i raspisivanju natječaja. Kandidati koji se mogu prijaviti i sudjelovati u izboru ne mogu pritom biti čelni ljudi svih članica HUP-a, nego samo iz redova Vijeća članica, jednog od ključnih tijela koje čini 87 članova iz vodećih hrvatskih kompanija. Nakon prijava uslijedit će kampanja, odnosno prezentacija programa i izbori, koji su prema internim pravilima tajni.

Iako će iz HUP-ovih redova reći da to i nije baš tako, no u pravilu je iskrilo kada se biralo predsjednika HUP-a, jer je to bilo i svojevrsno odmjeravanje snaga između velikih igrača. Tko su oni, pokazalo se i tijekom velikog potresa i smjena na operativnim funkcijama, te potom ‘izbacivanja iz igre’ Gordane Deranje, predsjednice Uprave pulskog Tehnomonta, koja se, inače, zadržala na predsjedničkoj funkciji najduže u tri desetljeća postojanja udruge, čak šest godina.

Dijelom je to omogućila i pandemija koronavirusa, zbog koje su odgođeni izbori za predsjednika, odnosno nije ni otvarano pitanje održavanja izbora. Kada se zaustavilo nastojanje da se izmijeni Statut i ukine ograničenje broja mandata te omogući još jedno natjecanje, uslijedila je pobuna i na kraju povlačenje najstarijih članova i osnivača – tvrtke Branka Roglića, Ivice Todorića, odnosno tada već Fortenova grupe i Ante Vlahovića, te uz njih i Pavla Vujisića.

Uloga Tedeschija

Očuvanju HUP-a tada je najviše pridonio Emil Tedeschi. Za smirivanje napetosti najprije se pokazalo dobrim imenovanje Marina Pucara, mladog predsjednika Uprave Podravke, za predsjednika HUP-a, no nakon njegove nenadane smrti, uslijedili su izvanredni izbori i Furjan je prvi put izabran za predsjednika. To je, pokazalo se, također imalo pozitivan učinak na odnose u HUP-u i konsolidaciju. Čak su se i neke od članica koje su istupile, poput Vujnovčevih tvrtki, kao i Fortenovinih, u međuvremenu vratile u HUP. Zaslužno za to je bila i spoznaja da se pokretanje nove poslodavačke organizacije, što se prvotno najavljivalo, nije uspjelo realizirati.

Furjanova uloga za očuvanje HUP-a bila je velika i u vrijeme “puča”, među članovima Vijeća prepričavalo se da je on smirivao zabrinute zbog negativnog efekta koji će povlačenje “teškaša” iz članstva ostaviti na financije udruge. Bio je, navodno, spreman i osigurati pokrivanje potrebnih sredstava samo da se očuva HUP. Vjerojatno je to bio i razlog zbog kojega na izborima nakon što je preminuo Pucar, samo pola godine od imenovanja, Furjan nije imao protukandidata. No, na prošlim izborima natjecao se s njim Hrvoje Balen iz Algebre i bili su to izbori čija kampanja, zbog svih prethodnih događanja, bila najviše u fokusu javnosti. Trenutno, kako se čuje, Balen nema ambicije za novo odmjeravanje snaga na predsjedničkim izborima u HUP-u.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prvi predsjednik Todorić

Prvi predsjednik HUP-a bio je inače Ivica Todorić, koji je slovio i kao jedan od glavnih pokretača osnivanja, a do danas se na mjestu predsjednika izmijenilo 14 uglednih gospodarstvenika i menadžera iz najvećih tvrtki i banaka. Među ostalim, bili su tu i Franjo Luković iz Zagrebačke banke, Željko Čović iz Plive, Ivica Mudrinić iz HT-a, Damir Kuštrak iz Agrokora, Emil Tedeschi iz Atlantica i Ivan Ergović iz Nexea.

Za novog predsjednika HUP-a slijedit će aktiviranje na pitanjima iz tzv. Bijele knjige, paketa na čijem rješavanju inzistiraju poslodavci, otvara se i trenutačno goruća problematika politike plaća. Sindikati, prema tvrdnjama poslodavaca, za jesen pripremaju prijedlog uvođenja više kategorija minimalnih plaća, budući da se nakon višekratnog povećanja minimalca u proizvodnom sektoru smanjila razlika između minimalne i viših razina plaća, a poslodavci će tražiti da se podizanje minimalca veže uz stopu inflacije i da se više naglaska u definiranju politike plaća stavlja na produktivnost rada, koja je u Hrvatskoj debelo zaostaje za drugim zemljama EU i ima suprotan trend u odnosu na plaće.