Nvidia i AMD postigli su dosad nezabilježen sporazum s američkom administracijom prema kojemu će 15 posto prihoda od prodaje naprednih čipova u Kini izdvajati za američku vladu, što je ključan uvjet za dobivanje izvozne dozvole za njihove proizvode, uključujući Nvidijin H20 i AMD-ov MI308, posebno dizajnirane za aplikacije umjetne inteligencije.

Ovaj dogovor, kako izvještava Financial Times pozivajući se na izvore iz američke administracije, neobičan je model financijske participacije države u prihodima tehnoloških kompanija, što u industriji do sada nije viđeno.

Etičke i strateške dileme

Predstavljanje ovog sporazuma kao “neviđenog” upućuje na njegovu neuobičajenu prirodu u odnosu na dosadašnje prakse regulacije izvoza, koje su uglavnom uključivale ograničenja, zabrane ili carinske tarife, ali ne i izravan udio u prihodima. Njegovim uvođenjem stvara se novi presedan: država aktivno sudjeluje u prihodima kompanija na određenim tržištima, čime se bitno mijenja kontekst poslovanja i profitabilnosti te unosi dodatna financijska i strateška neizvjesnost u poslovne planove Nvidije i AMD-a.

Koje god bile politike vlade, ako su u najboljem interesu naše zemlje, mi ćemo ih podržati. Jedino što moramo je ostati agilni.

Jensen Huang

Glasnogovornik Nvidije ističe da tvrtka strogo poštuje pravila američke vlade i vjeruje da će takve kontrole pomoći američkim tehnološkim tvrtkama da ostanu konkurentne globalno i na kineskom tržištu, koje je za Nvidiju tijekom fiskalne 2024. bilo izvor oko 17 milijardi dolara prihoda, što čini 13 posto ukupnih prihoda. AMD ima još znatniji udio, s gotovo četvrtinom ukupnih prihoda (6,2 milijarde dolara) ostvarenih u Kini.

No, ovaj potez izaziva kontroverze, posebice u pogledu ravnoteže između nacionalne sigurnosti i ekonomskih interesa SAD-a. Američki dužnosnici tvrde da prodaja ovih čipova Kini ne ugrožava nacionalnu sigurnost, dok prihodi koji idu američkoj vladi pridonose financijskom stanju zemlje. Međutim, neki stručnjaci i bivši savjetnici upozoravaju da ovakav model kompromitira sigurnosne mjere u korist fiskalnih koristi, čime dolazi do etičkih i strateških dilema unutar politike izvoza tehnologije.

“Koje god bile politike vlade, ako su u najboljem interesu naše zemlje, mi ćemo ih podržati. Jedino što moramo je ostati agilni”, istaknuo je predsjednik Uprave Nvidije Jensen Huang. Jasno je naglasio potrebu ublažavanja američkih ograničenja na izvoz u Kinu, upozoravajući da bi zatvaranje kineskog tržišta moglo potaknuti jačanje domaćih kineskih konkurenata poput Huaweija, što dugoročno ugrožava američku tehnološku prednost.

“Očekuje se rast kineskog tržišta AI-ja do otprilike 50 milijardi dolara u iduće dvije do tri godine. Bilo bi nevjerojatni gubitak za Nvidiju i SAD da propustimo tu priliku”, rekao je Huang koji pak lobira za fleksibilniji pristup izvoznim dozvolama koji bi omogućio američkim kompanijama da zadrže globalnu lidersku poziciju, osobito u području umjetne inteligencije.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Financijski utjecaj podjele 15 posto prihoda američkoj vladi bit će značajan, ali ne katastrofalan za profitabilnost Nvidije i AMD-a. Nvidia iz Kine ostvaruje prihode od oko 17 milijardi dolara, što znači da bi 15 posto tog iznosa (otprilike 2,55 milijardi dolara) išlo američkoj vladi, dok će AMD platiti oko 930 milijuna dolara temeljem svojega kineskog poslovanja od 6,2 milijarde dolara. No, zbog visokih bruto marži koje često prelaze 30 do 40 posto, obje tvrtke i dalje će ostvarivati znatnu dobit, unatoč smanjenju neto profitabilnosti. Ovaj dodatni financijski teret vjerojatno će pritisnuti marže, no proizvođači će i dalje moći poslovati profitabilno.

Optimizacija profitabilnosti

Moguće je da će tvrtke pokušati kompenzirati taj teret povećanjem cijena na kineskom tržištu, međutim, snažan konkurentski pritisak, posebice sa strane kineskih proizvođača kao što je Huawei, ograničit će njihov prostor za rast cijena, što dodatno komplicira optimizaciju profitabilnosti na tom ključnom tržištu.

U biti, ovaj sporazum o podjeli prihoda između tehnoloških divova i američke vlade odražava složeni jaz između ekonomskih interesa, tehnološke dominacije i nacionalne sigurnosti u suvremenom globalnom gospodarstvu, s posebnim fokusom na industriju umjetne inteligencije koja oblikuje budućnost tehnologije i globalne trgovine.

Geopolitički, reflektira kompleksnost odnosa između SAD-a i Kine, dva tehnološka i ekonomska giganta. Kina ostaje ključno tržište za američke kompanije, ali uvjeti poslovanja sve više uključuju potpuno drukčije financijske i regulatorne aranžmane.