Grad Zagreb priopćio je u četvrtak kako kreću pripreme za izgradnju Kongresnog centra koji će biti smješten na prostoru Velesajma, a služit će razvoju konferencijskog turizma, javnim sadržajima za građane te poslovnim aktivnostima privatnog sektora.

Riječ je o strateškom gradskom projektu, početak radova planiran je 2027., a otvorenje Centra 2029. godine.

U Gradu napominju da se s pripremama kreće nakon što je uspješno riješen 27-godišnji spor oko vlasništva zemljišta.

Zagrebački velesajam danas je na svojim web stranicama objavio Studiju najbolje namjene razvoja Kongresnog centra Zagreb i pratećih komercijalnih sadržaja, kojom su definirani kapaciteti, prostorni raspored i investicijski okvir.

Prema objavljenoj studiji, Kongresni centar imat će glavnu dvoranu kapaciteta 2500 mjesta, dodatnu dvoranu od 600 mjesta, šest modularnih dvorana od po 150 mjesta, više prostora za sastanke te 600 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži.

Sljedeći je korak izrada programa urbanističkog natječaja za cijelu zonu kongresnog centra, što se očekuje na jesen.

„Zagrebu kronično nedostaje sadržaj poput kongresnog centra kakav imaju brojni europski gradovi, i nakon desetljeća obećanja došlo je vrijeme da ga i izgradimo. Prostor Zagrebačkog velesajma savršeno je pozicioniran jer izbjegava gužvu u centru, a istovremeno je blizu i grada i glavnih prometnica“, izjavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

U prvoj godini rada planirano je 130 događanja, a u trećoj se očekuje rast na 190, uz prosječnu popunjenost glavne dvorane od 60 posto, koja bi do treće godine narasla na 70 posto i potom se stabilizirala.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Studija pokazuje da su europski kongresni centri većinom u javnom vlasništvu zbog niske profitabilnosti, odnosno niske interne stope povrata, koja je u Zagrebu procijenjena na svega 3 posto u razdoblju od 50 godina.

Procijenjena vrijednost javne gradske investicije u Kongresni centar iznosi 51 milijun eura bez PDV-a.

Uz Kongresni centar, na prostoru Zagrebačkog velesajma predviđa se izgradnja prostora za kulturne sadržaje, također kao javna investicija.  

Prateći komercijalni sadržaji, poput hotela i uredskih prostora, predviđeni su kao privatne investicije. Hotel bi imao 300 soba i 150 parkirališnih mjesta te postao najveći u Novom Zagrebu, s procijenjenom vrijednošću ulaganja od 57 milijuna eura. Uredske zgrade, prateći trgovački i ugostiteljski prostori te dodatnih 845 mjesta u garažama, procijenjeni su na 77 milijuna eura. Interna stopa povrata u tom dijelu premašuje 11 posto, što ih čini atraktivnima za privatni kapital.

„Izgradnja Kongresnog centra i pratećih sadržaja potiče gospodarstvo na više razina – omogućuje ravnomjerniji dolazak gostiju tijekom cijele godine i stvara prostor za poslovne kontakte“, rekao je Tomašević.

Studiju najbolje namjene izradila je međunarodna konzultantska tvrtka Avison Young.

Kongresni centar jedan je od pet ključnih infrastrukturnih projekata Grada Zagreba u ovom mandatu, uz izgradnju stadiona Maksimir, Centra za gospodarenje otpadom, zapadnog Jarunskog mosta te projekta obnove i proširenja vodne infrastrukture.