Ah, kako je nekad bilo lijepo novinariti. Osim što si bio cjenjeniji, osim što su te doživljavali ozbiljno, čak si nekima bio i opasan, smetao im, imao si pravo i na redovitu godišnju porciju kiselih krastavaca. Metaforički, dakako.
Druga polovica srpnja i početak kolovoza bili su rezervirani za ljetno mrtvilo i medijsko izmišljanje tople vode. Doduše, topla voda izmišlja se i danas, i to u puno većim količinama, ali na nemaštovit i sasvim nepriličan način.
Sve to posebno je vrijedilo za poslovne medije jer, znamo već, i poslovnjaci se ljeti većinom odmaraju i trude biti izvan medijskog dosega.
Izraz “sezona kiselih krastavaca” ima svoje korijene u medijskoj sceni 19. stoljeća. Prije nego što je postao sinonim za prazan i manjkav period izvještavanja, pojam se koristio doslovno za opisivanje ljetnog razdoblja u Europi kada je vladalo obilje svježeg voća i povrća, uključujući i kisele krastavce. (Nekadašnja) ljetna medijska praznina može biti prilika za istraživanje manje poznatih tema, može istaknuti zanimljive priče iz društva, kulture ili umjetnosti te ponuditi zabavne članke koji mogu privući čitatelje na drukčiji način. Naravno, to se baš ne događa, ali znamo ponešto i o teoriji i kako bi to trebalo i moralo izgledati pa je red i da napišemo. Suprotno tome, danas se ljetna praznina nastoji ispuniti senzacionalističkim i “kreativnim” tretmanom posve banalnih i nevažnih događaja i ličnosti.
Što imamo ovih dana? Samo od početka srpnja u poslovnom svijetu bilježimo brojne informacije koje su sve samo ne nebitne. Tržište kapitala napokon je oživjelo. Zagrebačka burza odavno nije bila ovako živahna. Dionice Žita uskoro stižu na tržište, a od prethodnog IPO-a ING-GRAD-a prošla su jedva četiri mjeseca. Sve je popraćeno i nizom obvezničkih izdanja, kao i narodnim obveznicama i trezorskim zapisima koji su u posljednje vrijeme mnoge “dovukli” na tržište.
Podravkina kompanija Žito iz Ljubljane i tvrtka UPI Star iz Sarajeva potpisale su u Ljubljani kupoprodajni ugovor kojim će UPI Star preuzeti cjelokupno konditorsko poslovanje Žita, a kupoprodajna cijena iznosi 8,6 milijuna eura, uvećano za stanje zaliha i neto novca na dan zaključenja koje se očekuje krajem godine. Kutinska Petrokemija pokrenut će investicijski ciklus radi modernizacije pogona i proizvodnje novih proizvoda u vrijednosti od 100 milijuna dolara. I posljednje, ali ne i najmanje važno, Fortenova grupa osigurala je refinanciranje ušavši u veliki aranžman s UniCreditom koji će značiti, vjerujem, i stabilizaciju te kompanije.
Sredina srpnja i početak kolovoza bili su nekad rezervirani za ljetno mrtvilo, a odmarao je i poslovni svijet. Danas više nije tako…
Standardne devijacije u vezi s turističkom sezonom koja je jedan tjedan “povijesna”, a idući “katastrofalna”, nećemo ni spominjati. To je već postao folklor, gotovo kao i gužve na naplatnim kućicama, obožavana “senzacija” za ljetne gledatelje televizijskih dnevnika. Da ne zaboravimo inflaciju kojoj nitko ne zna pravi uzrok – i za koju svi tvrde da nisu krivi. Država, trgovci, dobavljači, svi su potpuno nevini. Međutim, nikako da se riješimo tog bauka, a tako skoro i nećemo.
Na međunarodnoj sceni glavni je režiser vladar Bijele kuće Donald Trump koji nas već mjesecima mrcvari konstantnom prijetnjom trgovinskog rata. Živimo u neobjavljenom ekonomskom izvanrednom stanju. Nitko se ne usudi davati kredibilne prognoze ni za idući tjedan, a kamoli kvartal. Možda je i dobro da je tako jer analitičari su nerijetko znali promašiti “ceo fudbal”, a što je za sobom obično ostavljalo nesagledive ekonomske posljedice.
Nekad smo od kiselih krastavaca strepili. Danas bismo vrlo rado uživali u njima…
