Revolucija umjetne inteligencije je ovdje među nama. Negdje tiha, negdje glasna, nadasve dosadna – neke će se tvrtke ludo obogatiti, neke će krvareći trčati za fatamorganama i smušeno teturati po novom terenu. Neke će pasti u zaborav.
Uza sav, gotovo neizdrživ poriv da pitam ChatGPT, Gemini ili Claude da mi napišu ovu kolumnu, znao sam da će mi to uzeti možda i više vremena zbog ispravljanja teksta, “flowa” i ideje ili naknadnog popravljanja promptova i uputa dok, neminovno, ne zaluta(m) u halucinacije.
Ruku na srce, da je na engleskom, možda bih se i odvažio, ali na hrvatskom – ne. Umjetna inteligencija je ovdje, a niste ni primijetili – naša nova svakodnevica. Ako je zanemarujete, niste racionalni, a možda se radi i o dobrom starom “change managementu” i ljudskoj prirodi opiranja promjenama. Ako, s druge strane, stalno pričate o umjetnoj inteligenciji, onda ste ili McKinseyjev konzultant ili kvaziinfluencer.
’Hype’ i ciklusi
Evo vam i primjer o brzini: nas nekolicina okorjelih ragbijaša koji rade u tzv. tech industriji razvijali smo statističku platformu za ragbi natjecanja, malo iz zabave, malo iz strasti i prošle godine nam nije palo na pamet naše rezultate provući kroz neke scenarije umjetne inteligencije. Ove godine dobili smo sve od analize pojedenih igrača, kontekst igre timova pa sve do koeficijenata za kladionicu. Trebalo je malo doraditi, ali poanta je da nam godinu prije uopće nije ni palo na pamet to provući kroz AI, a sad nam je došlo kao najnormalnije.
Cilj ove kolumne je nekako naći presjek AI-ja, odnosno umjetne inteligencije, u ovom trenutku u kojem se nalazimo (bit će zanimljivo čitati za godinu ili dvije) i pokušati stvoriti neku realističnu sliku očekivanja za sljedeće maksimalno dvije godine.
Prilično sam često sudac na startup natjecanjima i u posljednjih 12 do 18 mjeseci nema startupa koji nema AI komponentu ili stranicu u svojoj prezentaciji koji označava neku magičnu crnu AI kutiju u koju ubacite podatke, a ona izbacuje novac. Nema korporacije u bilo kojem sektoru, od prehrane preko brodarstva do bankarstva, koja aktivno ne implementira umjetnu inteligenciju u svakodnevno poslovanje. Nema investitora koji ne investira u AI startupe koji mijenjaju svijet ili paradigmu svijesti.
Uglavnom, nalazimo se u “hype” ciklusu i morate biti svjesni da je AI sada “buzzword”, poštapalica te morate sve uzimati s dozom skepse i cinizma (o gore spomenutim konzultantima da ne govorim). Naravno, čast iznimkama, ali uglavnom je to preuveličano, nespretno i koji put smiješno. Zagrebite ispod površine kada vam netko priča o AI-ju i implementaciji istog, postavite koje pitanje viška i vidite kako se snalaze. Ako su samo uveli AI mail asistenta u svoje poslovanje, možda nisu AI tvrtka.
Usko vezani problem uz hype je ispiranje AI-jem postojećih procesa i tehnologija. Osnovni statistički modeli sada su najedanput “AI Powered” rješenja, chatbotovi koji su zapravo jednostavna stabla odluka koja komotno preživljavaju, od 2010. naovamo su se reinventirali kao AI chatbotovi, a nekad dosadni Excel makroi postaju napredni samotrenirajući AI algoritmi. U ovom ranom ciklusu postoji i poveći raskol između marketinga i stvarnih mogućnosti i primjena, što stvara krizu kredibiliteta i dodatno polarizira konzultante i slične prema marketingu i punim ustima AI-ja, kao i svakog prošlog i svakog sljedećeg trenda; ostale prema skepsi i opreznosti.
Stvorili smo i paradoks produktivnosti gdje se, zbog gore navedenog “hypea”, kao i kod uvođenja svake nove realne tehnologije, očekuje da ćemo prestati raditi i odmarati dok će nam lova od robota i umjetne inteligencije kapati na račune. S istih računa će AI agenti uzimati našu lovu i dnevno je duplirati. Isti agenti će nam onda bukirati privatni avion na predivan neotkriveni otok u Pacifiku gdje nema drugih turista… Kao i u prošlim industrijskim revolucijama, razmislite samo koliko je trebalo vremena da se stvore osjetni napreci u produktivnosti. Naprimjer, kod interneta nam je trebalo gotovo 20 godina i nekoliko ciklusa infrastrukture i nekoliko hypeova. Uvjeren sam da će kod AI-a poboljšanja u produktivnosti doći brže, ali i to je proces.
Sad kada smo obradili neke od glavnih problema redom i, nadam se, spustili dozom skepse vaša očekivanja, pokušat ćemo objektivno predvidjeti gdje će nas umjetna inteligencija odvesti ili dovesti u kratkom roku – jedne do dvije godine.
Prvi i jednostavan savjet za vas koji ste pročitali do ovdje: fokusirajte se na jednostavne stvari – osnovnu AI pismenost i recimo na prompt inženjering koji vam može pomoći iz dana u dana. Ako, s druge strane, investirate x milijuna dolara u AI alate bez ovog prvog djela, ne znači da ste najedanput AI first firma. Budući pobjednici grade flote internih AI agenata koji će pomagati, a negdje i autonomno voditi analize, regulativnu usklađenost, operacije, kadrovske procese koji su očito većinom nepotrebni, QA kod produkata, dijelove računovodstva – da navedemo nekoliko primjera koji će se voditi bez ljudskog nadzora. Infrastruktura baza podataka radit će se na drukčiji način, a novi business stack bit će API + Agenti + Automatizacija.
Tko se sjeća tog gubljenja vremena iz škole? Bojim se da je jednako i ovdje. Kad se nova tehnologija oslobodi, nema zaustavljanja – moramo stvoriti uvjete da se koristi za dobro i tu su paralele s atomskom energijom više nego očite.
Kad su Leo Szilard i ostali začetnici nuklearnih reakcija u svrhu stvaranja dotad nezamislivog oružja shvatili što su napravili, htjeli su to nekako zaustaviti – ali je bilo prekasno. Kod etičnosti i umjetne inteligencije imamo Ameriku i Kinu s jedne strane, a Europu s druge, ima li smisla stavljati regulatorne etičke kočnice kad drugi razvijaju auta bez kočnica koji su nam jednako dostupni?
Prednosti i mane
Za zaključak malo o našem podneblju. Treba iskoristiti prednosti koje imamo – možda nećemo razviti masovnu autoindustriju kakvu imaju Japanci (tu ne računam Rimca da me ne bi netko pogrešno shvatio) ili brodogradnju kakvu smo nekoć imali, ali smo mali i brzi s navikom borbe s rogatima (usporedimo samo nogometne uspjehe) i imamo stvarno primjerne tvrtke, neki su startupi, neki malo veći koji su gradili AI native.
Primjera radi, Daytona radi virtualna okruženja za AI agente, nešto što ćemo koristiti više nego što mislimo u budućnosti. Orqa, uz svoje zavidne uspjehe s tehnologijama bespilotnih letjelica, radi to na način da sve ima AI infrastrukturu. Slično radi i Gideon Brothers sa svojom computer vision tehnologijom i primjenom u logističkoj i skladišnoj industriji. Mindsmiths radi chatbotove koji su istinski AI, a ne gore navedena stabla odluka od prije 15 godina. Znači, i mi svoga konja za trku imamo, i to kakvoga! Zato sve njih, i još mnoge druge svjetske AI i business lidere, dovodimo na AI Weekend u Rovinj. Uživo je ipak uživo! Prava revolucija umjetne inteligencije neće biti uopće umjetna – bit će ljudska i plesat će s robotima i agentima. Tko ne nauči plesati – ostat će sjediti po strani.
