Svoju priču počeo je u skrovitim korčulanskim pelinima i ogradama defora, otoka kojemu je loza sudbina i način življenja. Okružen morem, svojim mirisima i okusom budi sjećanja na ljeta kojima se vraćamo kao dragim uspomenama – riječi su korčulanskog vinara i pjesnika Luke Krajančića, koji nimalo ne skriva emociju prema svom otoku i autohtonoj sorti pošip. Tu uzdanicu “bijele” Dalmacije sasvim je slučajno kao samoniklu lozu 1864. godine pronašao Marin Tomašić Barbaca (zvan Caparin) krčeći šumu u kanjonu Stiniva. S vremenom, pošip se sadio s ostalim sortama te postupno širio po smokvičkom i čarskog polju. Upravo je tu Caparin odigrao jednu od ključnih uloga razmnožavanjem trsova pošipa na granici Smokvice i Čare – dijeleći plemke svojim sumještanima na otoku.
Zbog svog specifičnog izgleda jajolikih, pri vrhu šiljatih bobica, no još važnije, zbog sposobnosti nakupljanja šećera i bogatog okusa – lokalni težaci sadili su ga sve više i započeli raditi monosortno vino od njega. Tržište je prepoznalo kvalitetu, stoga je pošip 1967. godine dobio zaštitu kao prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom – baš kao što su nekoliko godina prije pelješki položaji Dingač i Postup zaštićeni s plavcem malim. Jedna je teorija da je pošip dobio ime po svojoj izduženoj šiljatoj bobici koja nalikuje na takozvani “šip” (lokalni naziv za vrh mašklina), dok se druga asocira sa šipkom oko kojeg je samonikla loza bila opletena. Kako god bilo, jedno je sigurno, pošip je danas vladar bijelog sortimenta Dalmacije i brend koji odjekuje izvan granica Lijepe Naše.
Tržišni potencijal i ponos Dalmacije
Pošip se rasprostranio na druge otoke poput Mljeta, Lastova, Hvara i Brača a s vremenom došao je i u priobalje. Zbog svoje popularnosti, vinari i vinogradari sade ga sve češće pa ga danas nalazimo u Komarni, Sjevernoj Dalmaciji u mjestima poput Nadina, Benkovca i Petrčana, također dalmatinskoj unutrašnjosti u Imotskom i Vrgorskom vinogorju. Pošip je jedna od rijetkih sorti koja može i pri višoj rodnosti dati visoku kakvoću mošta i vina, stoga ne čudi trend sadnje u različitim dijelovima Dalmacije. Ako tome pridodamo veću konzumaciju i tržišni udjel bijelih vina u recentno vrijeme, onda je sasvim jasno zbog čega se sadi sve više. Službeni podaci govori o brojci od oko 340 hektara (APPRRR, 2024) zasađenog pošipa, no vjerojatno ga ima i nešto više.
Korčulanski identitet
Premda se pošip lagano udomaćio izvan otoka Korčule gdje daje jako dobre rezultate i sortno prepoznatljiva vina, korčulanski položaji Smokvica i Čara još uvijek čvrsto drže bastion najboljeg pošipa u Dalmaciji. Nije to posve slučajno. Polja smještena u unutrašnjosti otoka koja se pružaju smjerom zapad-istok, obitavaju s plodnim tlom bogatim crvenicom. Svježa jutra, umjerene prosječne temperature, dosta sunca uz obilate godišnje oborine i povoljne dnevno-noćne temperaturne razlike, podarit će idealne uvjete za proizvodnju najšarmantnijih pošipa.
Pošipi iz čarskog polja zbog manje vlažnosti i više nadmorske visine imat će nešto veću strukturu od onih pošipa iz smokvičkog polja. S druge strane, u ekstremno sušnijim godinama kao što je, primjerice, lanjska, zbog veće vlage i dublje zemlje pošip u Smokvici imat će manje stresa, što će se vrlo pozitivno odraziti na balans i kvalitetu vina.
Međutim, u konačnici, stil pošipa bitno će varirati ovisno o filozofiji vinara i kritičnim odlukama održavanja vinograda, vremenu berbe te vinifikaciji. Stoga bio pošip iz Čare ili Smokvice, stvar je stilistike i kvalitete nekolicine osviještenih vinara zbog kojih ta sorta danas biva cijenjena u svijetu.
Premda se pošip udomaćio izvan otoka Korčule, gdje daje jako dobre rezultate, korčulanski položaji Smokvica i Čara još uvijek čvrsto drže bastion najboljeg pošipa u Dalmaciji.
O kakvom je vinu riječ?
Vina od pošipa pretežito su suha s umjerenim do punim tijelom. Alkoholi su većinom umjereni od 12 do 13,5 posto, ponekad znaju biti i veći, no s obzirom na koncentraciju voćnosti – pošipu to neće nimalo smetati.
Pošip će dati skladna i zaokružena vina s dobrim kiselinama i strukturom koja ga može čuvati godinama. Vina će biti bogata notama zrelih citrusa i koštunjavog voća poput breskve, marelice i badema, ali naći se tu i arome mediteranskog bilja, začina pa čak smokava i arancina. Tekstura pošipa prožimat će se kroz specifičan osjet uljnosti i mineralnosti na završetku pa će oni ponajbolji primjerci odjekivati dulje od pola minute na nepcu!
Stilske karakteristike
Na tržištu ćemo danas naći različite stilove pošipa. Zahvaljujući razvoju moderne vinifikacije i kontrole hlađenja mošta, naročito takozvana “svježa” varijanta pošipa sve je popularnija. Vina kao takva bit će laganijeg profila s naglašenom voćnošću, herbalnim notama i hrskavim kiselinama koje će nas itekako osvježiti u vrućim ljetnim danima.
Međutim, postoji još niz drugih stilova pošipa, kao što je “sur lie” varijanta u kojoj vino obično odležava u hrastovim bačvama na finim talozima pa će biti punije i kremastije s notama tropskog voća, tosta i vanilije. Takvi se pošipi obično puštaju kasnije na tržište, a osim što će tražiti “konkretniju” hranu, vrijeme u boci dodatno će ih omekšati i učiniti još kompleksnijim.
Postoje i one takozvane “macerirane” verzije u kojima su od nekoliko tjedna pa čak do nekoliko mjeseci kožice grožđa u kontaktu s moštom, to jest vinom – pa će takvi primjerci biti izuzetno bogati dubokom bojom, punim tijelom i intenzivnošću aromatike orašastih plodova.
Naposljetku, “dalmatinska likarija”, prošek koji se radi od prosušenih bobica i često odležava u starim hrastovim bačvama. Sve su to lica pošipa u kojima će dati vrlo atraktivna i teroarska vina s karakterom – a iduća lista uključuje pet vrlo “sigurnih” adresa s ponajboljih čarskih i smokvičkih terena.
1. Pecotić Baran, Pošip Pod Korita 2024.
Mlada korčulanska vinarija koja se unatoč vrlo ograničenoj količini pošipa brzo nametnula i našla u vinskim kartama vodećih restorana hrvatske. Njihov položaj Pod Korita koji je generacijama u obitelji, nalazi se u srcu Smokvičkog polja i daje umjerene prinose zdravog grožđa. Radi se o pošipu koji je dozrijevao sedam mjeseci na finim talozima u inoksu te dodatna tri mjeseca u boci. Vino odiše notama svježih citrusa, mokrog kamena i zrelih nektarina – posve nenametljivo i lepršavo. Ovaj elegantni pošip zavući će vam se pod kožu vrlo brzo. Sljubite ga s kamenicama, inćunima ili fileom brancina. Alkohol 13 %, 92 / 100 bodova.
2. Šain Marelić, Pošip Sv. Ivan 2024.
Rođaci Stojan Marelić i Dražen Šain 2020. godine preuzimaju od svojih očeva obiteljsku vinariju i započinju novu eru obiteljske proizvodnje. Vlasnici su ponajboljih čarskih položaja uključujući mikro lokalitet Barče. Pošip Sv. Ivan stepenica je iznad etikete Moro, a s obzirom na to da se vinarija nalazi u predjelu Čare pod nazivom Sveti Ivan i ljetnikovcu izgrađenom 1841. godine, vinari su imenom Sv. Ivan odlučili napraviti svojevrstan “hommage” tom zaštitniku. Kao i prethodno vino, ovaj pošip je odležavao u inoksu nekoliko mjeseci na finim talozima. Međutim radi se o sirovini sa starijih loza što se odražava i na nešto veće tijelo i koncentraciju. Pošip Sv. Ivan sljubite s rižotom od kozica ili tjesteninom s domaćom šalšom. Alkohol 13,5 %, 93 / 100 bodova.
3. Korta Katarina, Pošip 2024.
Pelješka vinarija Korta Katarina još se prije petnaestak godina na tržištu nametnula s premium izdanjem pošipa odležanog u drvu. Grožđe nabavljaju od svojih vjernih kooperanata iz čarskog polja, no posjeduju tamo i vlastite parcele starijih nasada. Ovdje se radi o takozvanom “benchmarku” odležanih pošipa u Hrvatskoj. Enolog vinarije Ante Cibilić ne prepušta ništa slučaju i vrlo precizno i učinkovito gospodari podrumom. 30 posto pošipa odležavalo je u hrastu dok je preostalih 70 posto bilo u inoks tankovima, u oba slučaja na finim talozima šest mjeseci. Vino krasi izrazita mineralnost, čvrsta struktura, ali i graciozna kompozicija. Sljubite ga sa školjkama ili fileom gofa sa žara. Alkohol 13,5 %, 94 / 100 bodova.
4. Krajančić, Pošip Statut 2019.
Luka Krajančić smatra se bardom pošipa i za dvije godine obilježit će trideset godina svoje vinarije. Njegova vina čista su poezija autohtone sorte pošip i jedno stilsko putovanje koje uvijek započinje i završava na Korčuli. Prije nekoliko godina kćer Ivana, inače enologinja po struci, zakormilarila je ovom obiteljskom vinarijom gdje je itekako pridonijela svoj pečat – i ne samo onaj stilski, već onaj s par koraka u budućnost! Pošip Statut ne izlazi često, i ovo je tek peta berba od 2014. godine kad je Statut prvi put izašao odajući “hommage” 800 godina Statutu grada Korčule – najstarijem pravnom dokumentu ovog dijela Europe. Sirovina dolazi iz vinograda starih preko šezdeset godina a vino odležava četiri godine u najskupljim bačvama francuskog hrasta. Parfumirano, egzotično i mineralno – sve je tu! Ovaj hedonistički pošip sljubite s brudetom ili jastogom na buzaru. Alkohol 14,5 %, 96 / 100 bodova.
5. Milina, Pošip Amfora 2016.
Mladi vinar Ante Milina iz mjesta Brna prije nekoliko godina prvi je proizveo pošip iz amfore što je odmah i okrunjeno srebrenom medaljom na prestižnom Decanter natjecanju. Vino je macerirano šest mjeseci u amfori pod zemljom, da bi potom odležavalo tri godine u 500-litarskim bačvama slavonskog hrasta te dodatnih, impresivnih četiri i pol godine u boci – ukupno osam godina odležavanja! Radi se o izvanserijskom vinu napunjeno bez sumpora i filtracije u ograničenoj količini od 1300 butelja. Pošip Amforu krasi duboka jantarna boja i intenzivne note orašastih plodova, smole, karamele i mediteranskog bilja. Vrlo kompleksno, ali istovremeno elegantno, profinjeno i smirujuće. Sljubite ga s pašticadom od tune ili crnim rižotom od sipe. Alkohol 14 %, 95 / 100 bodova.
