Godina 2025. mogla bi biti upisana zlatnim slovima u povijesti Zagrebačke burze. Prva polovica godine donijela je izniman rast prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi, s porastom od 66,8 posto. Ovaj porast trgovinske aktivnosti popraćen je izvrsnim rezultatima indeksa, jer je CROBEX10 porastao za 12,9 posto.
Unatoč globalnoj volatilnosti tržišta kapitala, potaknutoj trgovinskim neizvjesnostima i geopolitičkim napetostima, regija se pokazala otpornom. Tržišta su se naglo promijenila, ali su se na kraju oporavila s još jačim zamahom.
Štoviše, ključna prekretnica za Zagrebačku burzu bilo je uvrštavanje ING-GRAD-a u ožujku, prve građevinske tvrtke koja se pridružila burzi nakon puno, puno vremena. Do travnja, ING-GRAD je čak ubrzano uključen u indeks, postavši jedna od najpozitivnijih priča ove godine.
Rast prometa i indeksa
Ukupni promet dionicama na ZSE dosegao je 361 milijun eura, što predstavlja porast od 88,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga, promet dionicama iznosio je 233 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 63,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Blok promet skočio je na 98 milijuna eura (+162,6%), dok je promet ETF-ova dosegnuo 30 milijuna eura (+156%), što je već premašilo ukupne iznose prošle godine. Kao rezultat toga, prosječni dnevni promet popeo se na 2,9 milijuna eura.
Ivana Gažić, direktorica Zagrebačke burze, u izjavi za Poslovni dnevnik kaže da je prvo polugodište bilo zaista iznimno dobro. “Ukupni promet je porastao gotovo 90 posto u prvom polugodištu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz prilično značajan rast cijena – CROBEX10tr u je plusu od početka godine 14,49 posto. Osim toga, nakon tri godine pauze od inicijalnih javnih ponuda dionica (IPO) na Zagrebačkoj burzi, svoj IPO uspješno je dovršio ING-GRAD početkom ožujka i već mjesec dana kasnije ušao u glavne indekse Zagrebačke burze.
Do danas je ovom dionicom ukupno protrgovano 19 milijuna eura, a s inicijalne cijene u IPO-u, vrijednost te dionice porasla je više od 20 posto, a kompanija je u međuvremenu isplatila i dividendu u iznosu od 2,6 eura po dionici. Trenutno smo u očekivanju uvrštenja Žita, nakon vijesti kompanije da je uspješno dovršila IPO i prikupila 130 milijuna eura od 4400 malih i 27 kvalificiranih ulagatelja. Možemo biti zadovoljni i velikim porastom interesa za ETF-ove uvrštene na ZSE, pa je njihova tržišna kapitalizacija porasla s 51 na 139 milijuna eura u godinu dana. S ovakvom godinom smo svakako vrlo zadovoljni”, kaže Gažić.
Širenje ponude na ZSE
Ova godina donijela je dosad i dvije inicijalne javne ponude. I dok dionice Žita tek trebaju stići na burzu, dojam koji je ostavila javna ponuda ING-GRAD-a je sjajan. Otkako su dionice u ožujku izlistane na burzi, odmah su iskočile blizu samog vrha po likvidnosti. Iza Končara i Hrvatskog Telekoma, u prvom polugodištu je treći prema likvidnosti bio upravo ING-GRAD u društvu Končar D&ST-a, oba s oko 17,1 milijuna eura prometa. Sve je pratio i izdašan rast cijene. Dionice ING-GRAD-a su zaključno s 15. srpnjem povećale cijenu 15,5 posto. Dojam je da je ova godina što se tiče novih izdanja živahnija nego mnoge prethodne.
“Ne samo da je živahnija nego je možda najaktivnija ikada. IPO Žita je najveći dosada ostvareni IPO privatne tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Ne smijem reći da li očekujemo, ali se svakako nadamo. Svaki uspješni IPO daje malo više hrabrosti onima koji o tome možda samo razmišljaju, možda misle da je to teško ili neostvarivo. ING-GRAD i Žito su pokazali da je itekako moguće, i da je naše tržište dovoljno potentno, i u smislu institucionalnih i u smislu privatnih ulagača, da se odradi više značajnih transakcija u jednoj godini”, rekla nam je Gažić. Ne treba zaboraviti niti to da je u posljednjih godinu-dvije i sama država velikom zaslugom ministra financija Marka Primorca, preko izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa, podigla interes za vrijednosne papire.
“Utjecaj države izdanjem narodnih obveznica bio je iznimno važan. Uspjeh prvog izdanja premašio je sva očekivanja, i opće javnosti, a moram priznati i moje osobno. Upis 1,35 milijsrdi eura od strane 42 tisuće hrvatskih građana, od kojih su mnogi po prvi puta otvorili račun za vrijednosne papire zaista je bio senzacija. Ne samo u Hrvatskoj, nakon toga nema burze iz regije koja nije zvala i pitala što i kako je napravljeno, i tu je naše Ministarstvo financija nesebično dijelilo svoja iskustva. Utjecaj na financijsku pismenost je također vrlo značajan. Ono što je direktna posljedica “narodnih” obveznica su aplikacije E-riznica i M-riznica, bez kojih IPO ING-GRAD-a i Žita teško da bi prikupili toliki broj malih investitora. Ta sinergija javnog i privatnog sektora je nova, izuzetno korisna i dobrodošla. Tako da obveznice za građane u očima Zagrebačke burze imaju puno širi značaj od financiranja javnog duga” poručuje Gažić.
Regionalno povezivanje
Nastavak godine, osim novih izdanja na burzi, donijet će i regionalno povezivanje tržišta kapitala. Čitav projekt u kojem sudjeluje osam burzi u široj regiji podržava i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Burze potpisnici Memoranduma iz studenoga prošle godine su Bratislavska burza, Budimpeštanska burza, Bukureštanska burza, Bugarska burza, Ljubljanska burza, Varšavska burza i Zagrebačka burza.
“Sigurno je regionalna integracija nešto što će pomoći sekundarnoj likvidnosti, privlačenju investitora i internacionalnih jer uvijek vam je ono što se kaže ekonomija obujma jako, jako bitna, rekao je Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu. Ždrale smatra da će regionalna integracija doprinijeti privlačenju investitora, pa i onih većih međunarodnih, napomenuvši da je EBRD strateški partner uključenih burzi iz regije.
Ocijenio je i da je Zagrebačka burza ove godine aktivnija no prošlih, s obzirom i na inicijalne javne ponude domaćih tvrtki, pri čemu naglašava, kada je o financiranju riječ, važnost postojanja alternative bankarskim kreditima. “S obzirom na sve aktivnosti i rast tržišne kapitalizacije, nadam se da će u srednjem roku hrvatsko tržište postići klasifikaciju tržišta u razvoju, to jest ‘emerging market’, podvlači Ždrale. EBRD će ove godine u hrvatski privatni sektor investirati oko 300 milijuna eura.
“To će uključivati i kreditne aranžmane, ulaganja u obveznice, a prema riječima EBRD-ovog direktora, na tržištu kapitala će gledati one kompanije koje ispunjavaju kriterije te banke, pri čemu su otvoreni i za podršku inicijalnim javnim ponudama koje će se događati.”
Zagrebačka burza, poznato je, od osnutka njegovala je izvrsne odnose s brojnim burzama u regiji. Gažić se slaže s tezom da je skoro spajanje regionalnih burzi zapravo samo jedan veliki korak dalje u toj suradnji.
“Naša je regija prije predstavljala uglavnom ex-Yu zemlje, ovo je puno širi krug. Od osam uključenih burzi čak ih je sedam iz Europske unije. Dok smo u ovom prvom krugu mi po puno mjerila bili vodeći, sada smo jedni od najmanjih. Takva skupina daje dodatne zahtjeve, ali i veći sinergijski potencijal”, kaže nam Gažić. Sjedište nove tvrtke koja će voditi poslovanje regionalnih burzi bit će u Zagrebu, što je svakako važan signal.
“Zagreb su odabrale zajedno sve uključene burze. Presudni su bili organizacijski, logistički, infrastrukturni elementi, dostupnost radne snage, snaga ekonomije i politička stabilnost. I, naravno, dobri odnosi s burzama u regiji. Ne doživljavamo se kao predvodnici, ali kao snažni zagovornici da. Već deset godina, otkad smo kupili 100-postotni udio u Ljubljanskoj burzi, duboko vjerujemo u važnost integracije jer male se burze bez toga teško mogu nositi za zahtjevima regulative, potrebom za lakšim protokom kapitala u Europi, digitalizacijom i kibernetičkim rizicima. Ovaj je projekt dobro naslonjen i na Savings&Investments Union na kojem intenzivno radi Europska komisija”, poručuje direktorica Zagrebačke burze. U prvoj fazi naglasak će biti na usklađivanju pravnih, tehničkih i operativnih aspekata rada burzi uključenih u inicijativu. Svi involvirani u ovu priču vjeruju da će ova inicijativa otvoriti nove prilike za ulagatelje i izdavatelje.
“Apsolutno. Zato smo u ovaj projekt i krenuli. Mali eksperiment o važnosti povezanosti regije su, primjerice, članstvo InterCapitala na Zagrebačkoj, Ljubljanskoj i Bukureštanskoj burzi, kao i njihovo lansiranje ETF-ova na sva tri tržišta, što se pokazalo vrlo uspješnim. Bitno je ulagačima iz regije približiti i ponuditi kompanije iz regije. Lokalni će ulagači puno lakše razumjeti i odlučiti se na investiranje u regionalne dionice”, poručuje Gažić. Iako je o konkretnim modalitetima prerano govoriti, može se već sada ustvrditi kako se radi o povijesnom poduhvatu, a s tom se tezom slažu i dionici ove suradnje.
“Doista to tako doživljavamo. Već sada ulažemo vrlo značajne resurse u sudjelovanje u ovom projektu, a naša komunikacija i prema ministarstvima i regulatorima, pa i Europskoj komisiji, naišla je na snažnu podršku. Nadamo se da će nam i svi tržišni sudionici pružiti potrebnu podršku da svoje ambiciozne ciljeve i ostvarimo”, zaključuje Ivana Gažić.
Optimistično i u Ljubljani
Dojam i statistika ponekad nisu sasvim usklađeni, ali ova godina na Zagrebačkoj burzi i u tom kontekstu donosi jedinstvenu sliku. I analitičari Intercapitala to primjećuju, pa i u smislu usporedbe s puno razvijenijim tržištima. To je svakako dobar temelj za integraciju u širem regionalnom okviru.
“Sveukupno, prva polovica 2025. pokazala se dinamičnom i isplativom za ulagače na regionalnim tržištima kapitala. Unatoč široj volatilnosti, promet dionica, blokova i ETF-ova naglo je porastao, podržan ponovnim porastom aktivnosti i povjerenja ulagača. Važno je da su ta regionalna tržišta nastavila nadmašivati neka razvijena tržišta i veće indekse, uključujući S&P 500, što dodatno pojačava argumente za diversifikaciju”, zaključuju analitičari InterCapitala. Ako vas sve ovo u kontekstu Zagrebačke burze nije uvjerilo u svijetle perspektive, ali i optimističnu stvarnost, evo i malo podataka s Ljubljanske burze čija je ZSE stopostotna vlasnica.
Promet na Ljubljanskoj burzi u pola godine je porastao gotovo 67 posto, ali još važnije, SBI TOP je ovogodišnji svjetski rekorder s rastom od čak 36,8 posto u prvih šest mjeseci ove godine. Glavne zvijezde trgovine su dvije kompanije gdje su važni vlasnici i hrvatski mirovinski fondovi. Riječ je o Krki koja je ostvarila ukupni promet od 132 milijuna eura, odnosno 35,5 posto ukupnog prometa. Slijedi NLB grupa s prometom od 88,8 milijuna eura u pola godine. U prvoj petorci još su Triglav s 31,6 milijuna eura, Petrol s 27,3 milijuna eura i Sava Re s prometom od 17,3 milijuna eura. Ovih pet dionica zajedno je zaslužno za otprilike 80 posto ukupnog prometa, što odražava koncentriraniju strukturu trgovanja u usporedbi sa Zagrebačkom burzom, koja ima širu bazu tvrtki uvrštenih na tržište.
