Čelnici zemalja članica NATO-a su potkraj lipnja donijeli odluku o povećanju izdvajanja za obranu. Tako bi svaka država trebala izdvojiti pet posto svog BDP-a, umjesto dosadašnjih dva posto, do 2035. godine. Tri i pol posto BDP-a ići će na naoružanje, a preostalih 1,5 posto na razvoj infrastrukture, civilne obrane, ali i opreme za dvojnu upotrebu, piše tportal.

priuštivi najam

Vlada ima plan kako srušiti cijene najma, iznajmljivači: ‘Nitko od nas nema povjerenja u državu’

Razlog tomu je američko smanjenje udjela izdvajanja za NATO. Administracija Donalda Trumpa tvrdi da je SAD dosad ulagao dvije trećine ukupne svote obrambenog proračuna, zbog čega su pritisak stavili na europske zemlje. Strah od Rusije i neujednačen stav europskih čelnika urodio je plodom, pa će sve europske zemlje, osim Španjolske, za obranu izdvajati više nego dvostruki iznos od trenutnog.

Govoreći o Hrvatskoj, to bi značilo da bi Hrvatska, umjesto dosadašnjih 1,862 milijarde eura, do 2035. godine morala izdvojiti 4,655 milijardi eura.

Premijer Andrej Plenković ranije je rekao kako je Vlada odlučila da će do 2027. godine izdvajati 2,5 posto BDP-a, a do 2030. tri posto, čime se 3,5 posto izdvajanja za obranu ne čini tako nedostižnim do 2035. godine.

Ministar obrane Ivan Anušić dodao je da se preostalih 1,5 posto odnosi na izgradnju infrastrukture, poput zračnih, riječnih i pomorskih luka, cestovnih i željezničkih pravaca te objekata za smještaj vojske i Civilne zaštite, nadzor granice, policiju, vatrogasce…

Moguće je da će Hrvatska ojačati svoju vojnu industriju i ulažući više u tvornice koje se već sad bave proizvodnjom oružja i vojne opreme.

Novac za mirovine ne bi trebalo dirati, kao što se to dogodilo devedesetih, piše Glas umirovljenika. No Hrvatska je dio novca iz NPOO-a koristila za povećanje najniže mirovine te novi model obiteljske mirovine.

Logika tvrdi da povećanjem izdvajanja za jednu stavku ostaje manje novca za sve ostalo, pa tako i mirovine. Posljedično to znači da bi mirovine u budućnosti mogle biti niže nego što bi potencijalno mogle biti da su sva sredstva na raspolaganju, odnosno – neće rasti tempom kojim bi rasle u mirnodopskim vremenima.

Umjetna inteligencija

AI nije najvrjedniji kad zna više,nego kad razumije vaš posao

Vrijednost AI-ja

AI je stigao u tvrtku. Poslovna vrijednost još nije

Najavljeno povećanje najnižih mirovina za tri posto te invalidskih za 10 posto moglo bi biti posljednje u sljedećim godinama. To znači da bi rast umirovljeničkog standarda mogao ovisiti isključivo o usklađivanjima.

Nije zgorega spomenuti da država već sad ima problema s isplatom inkluzivnog dodatka, ali i da je razlika između visina plaća i mirovina među većima u Europi, čak i s novcem iz fondova EU-a.

Najgore je od svega to što nitko ne može predvidjeti što će se događati u budućnosti. Ako ruska prijetnja popusti, tvrde iz NATO-a, onda će se odluka o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu najvjerojatnije revidirati.