Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je da je činjenica da je u prvih pet mjeseci ove godine došlo do ekspanzije rashodne strane proračuna, no da to nije nešto što je ikog iznenadilo, s obzirom na Vladinu reformu plaća u državnom i javnom sektoru, koja je rezultirala njihovim rastom. “Tu nema nekakvih pretjeranih iznenađenja, to je nešto na što smo računali i što smo, da tako kažem, planirali”, rekao je Primorac u četvrtak nakon sjednice Vlade.

Naime, prema pisanju Telegrama, u prvih pet mjeseci ove godine bilježi se puno brži rast državne potrošnje od rasta prihoda, čime se značajno povećao proračunski minus u odnosu na isto razdoblje lani. Privremeni podaci Ministarstva financija tako pokazuju da su u pet mjeseci ove godine ukupni proračunski prihodi porasli manje od jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosili su 11,8 milijardi eura. S druge strane, proračunski rashodi su porasli 11,4 posto i dosegnuli 13,7 milijardi eura. Prihodi su tako porasli za samo 103 milijuna eura, dok su rashodi skočili za milijardu i 408 milijuna eura.

Vratite ili zamijenite

Državni inspektorat upozorava: Povlači se proizvod iz popularne trgovine poznate po jeftinim cijenama, štetan je za zdravlje

Rezultat je proračunski deficit u prvih pet mjeseci ove godine od milijardu i 850 milijuna eura, dok je lani u istom razdoblju iznosio 565 milijuna eura.

Poreznim prihodima pridodati oko 200 milijuna eura

Kada je pak riječ o prihodnoj strani proračuna i usporavanju dinamike punjenja proračunskih prihoda, Primorac je rekao da je to jednim dijelom vezano za činjenicu kako se PDV, kao najizdašniji porezni prihod, “de facto” prikuplja na mjesečnoj razini. Dakle, pojasnio je ministar financija, PDV se obračunava za svaki mjesec i onda se uplaćuje do kraja mjeseca, a 31. svibnja je bila subota, dakle neradni dan, pa se u takvim situacijama uplata PDV-a može obaviti prvog sljedećeg radnog dana. Tako je 2. lipnja s osnove PDV-a zabilježeno nešto više od 200 milijuna eura poreznih prihoda, pa ako se žele analizirati prihodi u prvih pet mjeseci potrebno je pridodati i tih oko 200 milijuna eura, kazao je.

Vlada ostaje pri svojim projekcijama; rebalans u zadnjem kvartalu

Unatoč povećanim rashodima, poručio je Primorac, Ministarstvo financija i dalje ostaje pri svojim procjenama deficita na razini opće države od 2,9 posto, kao i projekcijama po kojima će udio javnoga duga u BDP-u u ovoj godini pasti na 56,9 posto, dok bi gospodarski rast u 2025. trebao iznositi oko 3,3 posto. “I to je u biti u ovom trenutku za sagledavanje te cjelokupne slike najvažnije”, zaključio je.

S obzirom na povećane potrebe izdvajanja u obranu, ali i neke druge stavke i prioritete koje su se pojavili u međuvremenu nakon donošenja proračuna, Primorac je najavio i rebalans proračuna, koji će se vjerojatno dogoditi u posljednjem kvartalu ove godine.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba pojačanog izdvajanja za obranu

Na pitanje novinara ima li u ministarstvima “nervoze” zbog potencijalnih potrebnih dodatnih ušteda na rebalansu, kao i postoje li optužbe da je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kojem je na čelu Marin Piletić, podcijenilo troškove kada su u pitanju socijalni izdaci, Primorac je rekao da “nitko nikog za ništa ne optužuje”.

“Kao Vlada djelujemo kohezivno, a eventualno o promjeni određenih prioriteta, akceptiranju i uvažavanju pojedinih činjenica, pojedini resori, naravno u okviru svojih limita, obavljaju dodatne analize rashoda, to jest općenito izračunavanja onoga što su zacrtali za ovu godinu”, izjavio je. Pojasnio je i da sa se svakim resornim ministrom raspravlja što je planirao učiniti, do koje razine je to uspio te je li realno da to ostvari do kraja godine.

Također, s obzirom na potrebu pojačanog izdvajanja za obranu, razgovara se i o mogućnostima financiranja tih izdataka, odnosno prebacivanju jednog dijela rashoda na EU-ove fondove, koji su inače bili planirani za financiranje iz proračunskih sredstava, rekao je ministar financija.