Hrvatsku poljoprivredu treba učiniti učinkovitijom, povećati njezinu produktivnost, a novac koji stiže iz Europske unije (EU) što učinkovitije iskoristiti, rečeno je u srijedu na panel-raspravi ”Kako učinkovitije poticati hrvatsku poljoprivredu” u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Zamjena za Erlića

Nataša Mikuš Žigman nova je ministrica u Vladi, ima bogato iskustvo rada i upravljanja velikim sustavima

U panel raspravi je rečeno da u vremenu kada je prehrambena sigurnost ključan element nacionalne sigurnosti, sve teže ostvarivanje samodostatnosti u Hrvatskoj postaje ozbiljan izazov. 

Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić je rekao da je hrvatska poljoprivreda danas nedovoljno učinkovita, da nedostaje znanja u poljoprivredi te kako se mora raditi na povećanju produktivnosti.  Poljoprivreda, naveo je, nije samo obična gospodarska djelatnost, ona bi trebala biti strateški interes svake zemlje, jer je sigurnost hrane pitanje nacionalnog suvereniteta.

“Država je suverena ako može prehraniti svoje stanovništvo, ako može funkcionalno napuniti ruralni prostor sa stanovništvom, a naša poljoprivreda na žalost u ovom trenutku ne ispunjava te dvije funkcije”, upozorio je Mešić.

Što se tiče prehrambene sigurnosti, kazao je kako smo samodostatni i imamo hiperprodukciju uglavnom u baznim proizvodima, u žitaricama i uljaricama. Paradoks je, kako je naveo, da unatoč jako visokoj proizvodnji i suficitu u žitaricama nemamo dostanu proizvodnju mesa niti mlijeka.

“Hrvatsku poljoprivredu treba učiniti učinkovitijom, treba usmjeriti potpore na način da novac koji dobivamo iz fondova Europske unije (EU) što učinkovitije koristimo”, kazao je Mešić napominjući kako treba poraditi na tome da novac koji dobijemo oplemenimo i stvorimo dodanu vrijednost.

Po njegovim riječima, predstoji nam razdoblje u kojem bi trebali donijeti strategiju kako unaprijediti poljoprivredu. Mešić je istaknuo i kako je prehrambena sigurnost danas sve više u svijetu prepoznata kao dio nacionalne sigurnosti i o tome moramo jako voditi računa. Jučer je i američko ministarstvo poljoprivrede donijelo odluku da je prehrambena sigurnost dio nacionalne sigurnosti i to je nešto o čemu i mi u Hrvatskoj moramo razmišljati, kazao je.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak naveo je da u sklopu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike postoje znatna sredstva za jačanje konkurentnosti i produktivnosti hrvatske poljoprivrede. Najavio je kako će se u jesen krenuti sa sektorskim natječajima kako bi se ciljano usmjerila sredstva u konkurentnost primarnog dijela poljoprivrede, a od proljeća kreće set mjera za preradu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za razvoj poljoprivrede, kako je rekao, važne su investicije, primjena novih znanja i tehnologija. 

Nužno zaustaviti pad proizvodnje voća

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota izjavio je da se u voćarstvu zadnjih nekoliko godina bilježe sve lošiji rezultati kada je riječ o proizvodnji, a s druge strane ne bilježe se tako loši rezultati u površinama, što znači da nešto po tom pitanju nije u redu. Očito, kako je rekao, da politike vezane za voćarstvo koje se tiču investicijskih ulaganja i potpora nisu dale rezultate.

“Činjenica je da smo u zadnjih desetak godina proizvodnju u voćarstvu prepolovili, a da su povećane površine za nekih 10 do 15 posto”, istaknuo je Markota te poručio kako nešto treba učiniti da se zaustavi pad proizvodnje voća u Hrvatskoj. Smatra da bez obzira na sve izazove s kojima se voćari suočavaju, kao što su klimatske promjene i nedostatak radne snage, imamo prirodne uvjete da možemo više proizvoditi. 

Predsjednik Udruge povrćara Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Osječko-baranjske županije Mario Čajkulić smatra kako resorno ministarstvo poljoprivrede treba imati sluha za probleme poljoprivrednika i slušati informacije koje dolaze s terena. Povrćari sada, kako je naveo, imaju problema s proizvodnjom jer im ukidaju mnoga zaštitna sredstva, a veliki problem im stvara i uvoz.

“S jedne strane ukidaju nam sredstva i alate za proizvodnju, a s druge strane uvozna roba koja dođe iz trećih zemalja nema ta ograničenja i slobodno se prodaje kod nas”, kazao je napominjući kako je za važan razgovor struke, proizvođača i države kako bi se problemi riješili.