Hrvatske ceste prva su tvrtka koja je u Hrvatskoj primijenila presudu Suda časti EU u slučaju Kolin, te isključila iz natjecanja za posao tvrtke iz zemalja koje nisu potpisnice međunarodnih sporazuma o javnoj nabavi. U praksi se to odnosi na kineske i turske tvrtke, koje niskim cijenama europskim tvrtkama “uzimaju” vrijedne poslove. Iako pozdravljaju takvu odluku državne tvrtke, građevinari nisu zadovoljni uređivanjem pravila kojim se to pitanje regulira u Hrvatskoj. Nedavno je, naime, objavljen Pravilnik o dokumentaciji o nabavi i ponudi u postupcima javne nabave, odnosno izmjene i dopune postojećega, kojim se trebalo postaviti jasniji okvir za postupanje u ovakvim nabavama, kako bi ih se zaštitilo od “nezdrave” konkurencije iz tih zemalja na javnim natječajima. “Umjesto ‘moraju’ u Pravilniku stoji da tvrtke ‘mogu’ zabraniti natjecanje tvrtkama iz tih zemalja, a nije niti jasnije utvrđeni kriteriji koje moraju udovoljiti konkurenti iz natjecanja, Pravilnikom se nije postiglo ono što je trebao bio cilj”, kaže jedan građevinar, zabrinut što državnim tvrtkama ostaje prepušteno da same odlučuju o zabrani pristupa, a koje će, kako bi izbjegle moguće tužbe i postupke pred Državnom komisijom za kontrolu javne nabave, time i usporavanje realizacije projekata, izbjegavati primjenu mogućnosti eliminacije iz postupka.

Pred hrvatskim tvrtkama stoje brojni veliki infrastrukturni projekti, od cesta i autocesta do željeznica, a za koje će biti zainteresirane i tvrtke iz drugih europskih zemalja, no sve su podjednako izložene nefer konkurenciji iz tzv. trećih zemalja, koje uživaju blagodati subvencija svojih država i time stječu reference na europskom tržištu. Iz drugih zemalja također su pokretane različite inicijative kako bi se ojačalo pozicije europskih tvrtki.

Postroženje kriterija jedna je od solucija za kojom mnoge zemlje posežu, no u Hrvatskoj je i to izostalo. Očekivanje je bilo da će kroz Pravilnik država postaviti čvršće i jasnije kriterije koje bi kompanije iz Kine i Turske morale zadovoljiti, u slučaju izostanka obvezne primjene pravila izbacivanja ‘iz igre’, primjerice da moraju angažirati određeni postotak domaćih radnika i sirovina s područja EU, te ispuniti jednake standarde u poslovanju, čime bi se donekle omogućilo očuvanje konkurentnosti europskih poduzeća.

Tvrtke iz građevinskog sektora okupljene u Hrvatskoj udruzi poslodavaca već su iznosile zahtjeve i otvarale razgovore s vladinim nadležnim ministarstvima, no sudeći prema odredbama iz Pravilnika koje je objavilo ministarstvo Ante Šušnjara, njihovi argumenti nisu ugrađeni u dokument. Do sada smatralo da su tvrtke iz ovih zemalja koje nemaju potpisane sporazume o javnoj nabavi u pravilu zainteresirane za investicijske projekte većih vrijednosti, iznad 100 milijuna eura, kao što je primjerice Pelješki most, no Mirko Habijanec u ime HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva upozorio je nedavno da je u zadnje vrijeme primjetna praksa prijavljivanja nepoštene konkurencije i na natječaje sve niže vrijednosti, čak i ispod deset milijuna eura.

Očuvati reference

Odluku Hrvatskih cesta da u hodu izmijeni uvjete natječaja za gradnju čvora TTTS kod Splita na dionici najprometnije ceste u državi, Jadranske magistrale, prema Dugom Ratu (procijenjene vrijednosti 20 milijuna eura plus PDV) te zatvori pristup izvođačima koji dolaze iz zemalja poput Kine i Turske, poslodavci su u utorak pozdravili. Pozvali su sve javne naručitelje da prilikom objave natječaja primjenjuju obvezujuću presudu Suda EU, poput Hrvatskih cesta u ovom slučaju. Pravilnik, koji je na snazi od 26. lipnja, omogućuje im da dokumentacijom zabrane pristup ponuđačima iz zemalja koje nisu potpisnice međunarodnih sporazuma o javnoj nabavi ili “navesti načine postupanja kojima se odražava objektivna razlika između gospodarskih subjekata u svrhu osiguravanje jednakih tržišnih uvjeta”.

Zdrava borba

No, nužnim smatraju hitno provođenje temeljite izmjene postojećeg Zakona o javnoj nabavi, koju je HUP već i inicirao putem Gospodarsko-socijalnog vijeća. Potporu u tomu daje im i sindikalna strana u tom tripartitnom tijelu zbog zaštite radnih mjesta i poslova domaćih kompanija. Drugim riječima, svi su zainteresirani da domaće tvrtke zadrže poslove i ne ostanu bez referenci, a to bi trebala puno otvorenije i čvršće definirati država, kao treći partner.

“Minimalne izmjene više nisu opcija – potrebna je temeljita reforma koja će osigurati jednaka pravila igre za sve tvrtke koje nastupaju na domaćem tržištu”, poručili su iz krovne Udruge poslodavaca. Domaći građevinski sektor, ali i europski, zainteresiran je da država osigura zdravu konkurentsku borbu jer se ulaganja u cestogradnju i obnovu željeznice u narednom razdoblju u Hrvatskoj procjenjuju na više od 11 milijardi eura, a veliki poslovi slijede i u drugim zemljama Europske unije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’